Sestrinske intervencije u procesu trijaže bolesnika

Trijaža bolesnika odvija se kroz hitni bolnički prijem (OHBP). Nakon upisa bolesnik a na administrativnom šalteru hitne s lužbe bolesnik dolazi do trijažne sestre koja je odgovorna za kvalitetnu procjenu i zbrinjavanje hitnog bolesnik a. Trijažom bolesnika utvrđuje se kategorija hitnosti prema navedenim simptomima i kliničkom statusu bolesnika. Procjenu stupnja hitnosti vrše m edicinske sestre/tehničari koji su prošli obuku za trijažu bolesnika . Za obuku medicinskih sestara/tehničara provodi se višednevni trening koji uključuje teorijski i praktični dio. Uspješnim svladavanjem istoga dobiva se potvrda o završenom tečaju te se na kon toga može provoditi trijaža. Najčešća stanja s kojima se susreću trijažne medicinske sestre su: prometne nesreće, teže ozljede na radu, fizičke ozljede nastale u sukobima, drugim aktivnostima, akutni kardiovaskularni incidenti, neurološki incidenti (ep ilepsije, moždani udari i dr.), opće loše stanje uslijed drugih akutnih stanja, intoksikacije, teža psihička stanja, komplikacije trudnoće te stanja koja mogu ugroziti trudnicu i dijete. Neke od pedijatrijskih akutnih stanja s kojima se susreću trijažne se stre su: pad s visine, strano tijelo u dišnom putu, razne ozljede oštrim i drugim predmetima, opekline i dr. Tu još možemo nabrojati hitna oftalmološka stanja (bolesti i povrede oka koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć). Cilj trijaže je prepoznati i def inirati problem, dodijeliti ispravnu trijažnu kategoriju, ispravno zbrinuti bolesnik a te biti uz njega, primijeniti BLS ukoliko je potrebno. Trijažna sestra mora imati razvijene dobre komunikacijske vještine, mora znati slušati, imati široko znanje i iskus tvo iz raznih grana medicine da bi pravovremeno prepoznala hitna stanja te ih pravilno zbrinula. Medicinska trijažna sestra se mora pridržavati određenih pravila trijaže, prepoznati osnovne ljudske potrebe te znati komunicirati. Sestrinske intervenci je u p rocesu trijaže uključuju: primjenu BLS a, poštivanje protokola, prevenciju, privatnost bolesnik a, osiguravanje ugodnog okruženja za vrijeme čekan ja, trijažnu kategoriju, re trijažu te poštivanje etičkog kodeksa. U Hrvatskoj se za trijažu koristi Australsko azijska ljestvica trijaže. Sadrži pet kategorija stupnja hitnosti od kojih svaka sadrži maksimalno vrijeme čekanja za određeno stanje hitnosti te se prema toj procjeni bolesnik e razvrstava. Prema određenoj trijažnoj kategoriji bolesniku se pruža hitna medi cinska pomoć