Dubrovnik i Hvar, kao dvije najveće kazališne sredine na području hrvatskog dijela jadranske obale, imali su mnogo dodirnih točaka u svojoj kazališno-komediografskoj povijesti, od kojih su neke pokladna tradicija, učena komedija s plautovsko-terencijevskim korijenima, te seljačko-rustikalna komedija siensko-padovanskog tipa. Na tim postavkama nastala su djela Marina Držića i Martina Benetovića, ali s lokalnim pečatom koji je doprinio originalnosti i uvjerljivosti likova. Ovaj diplomski rad bavi se utvrđivanjem dubrovačko-hvarskih kazališno-komediografskih prožimanja u umjetničkom razdoblju renesanse na primjeru stvaralaštva Marina Držića i Martina Benetovića. Sličnosti su vidljive na tematskoj i izražajnoj razini, u odabiru i oblikovanju li...