Consumption trends of ecologically responsible consumers

Unutar ovog rada analiziraju se potrošačke navike potrošača i općenito hrvatskog stanovništva u odnosu s njihovim razinama zelenih vrijednosti i ekološki odgovorno ponašanja. Značajni pojmovi koji se analiziraju unutar ovoga rada su očuvanje okoliša, ekološka odgovornost i ponašanje koje se može opisati kao ekološki odgovorno. Prikazuju se različiti teoretski modelima iz kojih je moguć nastanak ekološki odgovornog ponašanja. Ekološku odgovornost se prikazuje kao globalnu pojavu koja je lokalno različita ovisno o lokalnim ekološkim problemima. Nastavno prikazuje se sinteza prethodnih istraživanja o ekološkim problemima u drugim državama i regijama. Navedene ekološke probleme se uspoređuje s prioritetima ekološke odgovornosti u pojedinim svjetskim makroregijama. Navedenu povezanost se postavlja kao teoretski okvir rada i potom se prikazuju rezultati istraživanja ekološke odgovornosti na hrvatskom primjeru unutar navedenog okvira. Rezultati istraživanja se diskutiraju te se izvode zaključci s obzirom na druge države, prethodna istraživanja ali i rezultata ove studije. Time se osigurava teoretski okvir unutar kojega ovaj rad pokušava stvoriti sliku razine i kategorizacije ekološke odgovornosti hrvatskih potrošača. Zaključuje se kako je hrvatske potrošače moguće kategorizirati u četiri različite skupine ovisno o razini ekološke odgovornosti.This paper deals with the analysis of consumer habits of the Croatian population in relation to their levels of green norms and environmentally responsible behaviour. The main points of analysis are environmental protection, environmental responsibility and their associated behaviours. Presented are models which deal with the emergence of ecologically responsible behaviours. Ecological responsibility is shown to be a global phenomenon which differs between localities based on local environmental problems. Further a synthesis of earlier research, about environmental problems in various countries and regions, is shown and compared to macroregional observations of environmental priority making a theoretical framework. The stipulated comparison is the framework inside which the results of the Croatian study is shown. Conclusions are made on the basis of comparisons between the countries in previous research and the Croatian results. Using the aforementioned results, and the previous theoretical framework a picture is made from the levels of environmental responsibility for Croatian consumers. It is concluded that distinct categories of consumer can be made in the Croatian sample based on their levels of environmental responsibility