Phenomenology of Swearing of Students at the University in Zagreb

Psovka se u znanosti istražuje uglavnom u lingvistici kao jezični konstrukt, dio žargona, kao poštapalica. Zbog njenog značenja i moralne upitnosti , u društvenim znanostima psovka se drži tabuom. Najviše istraživanja o psovci u društvenim znanostima možemo pronaći u psihologiji, gdje autori psovku najčešće istražuju u kontekstu biheviorizma, osvrćući se na ljudska djelovanja i emocije. U sociologiji psovkom se možemo baviti iz raznih aspekata kao što je antropologija, etnometodologija, fenomenologija, itd. Psovanje kao fenomen bitna je odrednica u shvaćanju značenja koja mu pridajemo, te iskustvima koja u datom situacijskom kontekstu pridajemo tom fenomenu