Metodika nastave likovne kulture: Odgojni učinak stvaralačkog procesa

Svrha ovog diplomskog rada bila je razviti kritičko mišljenje o vizualnim informacijama iz svakodnevne životne okoline učenika. S obzirom na neprestani razvoj tehnologije i njezinu primjenu u vizualnoj kulturi, školovanje treba usmjeriti na stalno kritičko promatranje vizualnih sadržaja koje učenici konzumiraju tijekom slobodnog vremena. Ovo diplomsko istraživanje ukazuje na problem nesvjesnog oblikovanja ličnosti učenika pod utjecajem masovnih medija. Ono također sugerira i pozitivne strane korištenja istih u nastavnom procesu. Cilj ovog diplomskog istraživanja bio je ponuditi moguće načine razvoja kritičkog promišljanja o pojedinim medijima s kojima se učenici svakodnevno susreću (društvene mreže, reklame, YouTube videa itd.) kroz kreativno izražavanje na nastavi likovne kulture. Tijekom akcijskog istraživanja proveden je upitnik kojim je dobiven uvid u interese i stavove učenika te se na taj način nastava mogla učiniti osobnijom, a sadržaj relevantnijim. Učenici su, potom, kroz promijenjen oblik nastave i korištenjem novih medija bili usmjereni na analizu i sagledavanje pojedinih vizualnih informacija s kritičkim odmakom, donoseći zaključke o njihovoj kvaliteti, namjenama, subliminalnim porukama, učincima na promatrača te sličnim pozitivnim i negativnim aspektima. Rezultatima ovog diplomskog istraživanja odgovorena su sljedeća istraživačka pitanja: - Kako učenici čitaju vizualne informacije i na koji način konzumiraju medijske sadržaje? - Kako se kritičko promišljanje o dominantnim suvremenim medijima može razviti tijekom nastave likovne kulture? - Kakvi su rezultati vidljivi prilikom usporedbe inicijalnih stavova učenika i nakon nastave likovne kulture usmjerene na razvoj kritičkog mišljenja o masovnoj, dominantno vizualnoj kulturi? Konačni rezultati ovog diplomskog rada jesu kritički stavovi o vizualnim informacijama s kojima se učenici svakodnevno susreću, potvrda neophodnosti uključivanja navedenih sadržaja u nastavu u svrhu odgoja te podizanje razine kvalitete vizualnog mišljenja i izražavanja.The main purpose of this thesis is to improve critical thinking about the visual information in pupils’ everyday environment. Due to the constant development of technology and its use in the visual culture, the process of education should be focused on constant critical assessment of the visual content which pupils consume in their free time. This thesis points to the problem of unconscious shaping of pupils’ personalities under the impact of mass media. It also suggests some positive sides to the usage of mass media in the educational process. The main goal of this thesis is to give an overview of the possibilities for the development of critical thinking about certain media (social networks, advertising content, YouTube videos) which pupils encounter on a daily basis with the help of various creative tasks in the school subject of Art. A survey was conducted as part of an action research study. The survey offered an insight into pupils’ interests and attitudes. Because of this, the learning process was personalized and the learning content was made more relevant to pupils. After these alterations to the learning process and content and the introduction of new media, pupils became more focused on the analysis and observation of specific visual information with critical distance, bringing conclusions about its quality, purpose, subliminal messages, impact on the viewer and similar positive and negative aspects. The results of this research study answer the following questions: - How do pupils read visual information and in which way do they consume the media content? - How can critical thinking about the dominant contemporary media be improved with the help of the school subject of Art? - Which results can be seen when we compare the initial attitudes of pupils and those they formed after they had been exposed to art education focused on the development of critical thinking about the dominant visual mass culture? The results of this study offer an insight into critical attitudes about the visual information which pupils encounter on an everyday basis. The results also point to the absolute necessity of the inclusion of visual content in the process of formal education for the sake of one’s general knowledge. Another outcome of this thesis is the improvement in the quality of visual thinking and visual expression