DEINDUSTRIALIZATION AND ITS EFFECT ON DAMPENING THE FUTURE CRISIS – A CASE OF EUROPEAN UNION

U Europskoj je uniji prisutan dugotrajni proces deindustrijalizacije. Taj proces je u robnom dijelu nadomješten jeftinijim proizvodima izrađenima u dalekim zemljama s nižim plaćama radnika, ali i radnim i ekološkim standardima, a financijski je nadomješten proizvodnjom u tercijarnim djelatnostima, tj. uslugama. Međutim ovaj rad pokazuje kako su za vrijeme nedavne Velike ekonomske krize zemlje s jačom industrijom brže izlazile iz krize. Formiran je model u kojemu se proučava broj recesijskih kvartala zemalja Europske Unije od 2008. – 2019. godine te kako na njega utječe udio prerađivačke industrije u BDP-u zemalja članica u početnoj godini krize, 2008. Uz to, dodani su indeks kvalitete upravljanja te udio javnoga duga u BDP-u. Analiza je pokazala kako udio prerađivačke industrije u BDP-u uvećan za 1 postotni poen uzrokuje skraćivanje recesije za 0,27 kvartala. Isto tako, na krizu ima utjecaja i država, u vidu kvalitete upravljanja (povećanje indeksa kvalitete upravljanja za 1 skraćuje recesiju za 0,15 kvartala) te manevarskog prostora za poticanje potražnje (svaki postotni poen javnoga duga produžuje recesiju za 0,05 kvartala). Nadalje, analiza je pokazala kako su početni uvjeti 2008. i 2019. godine takvi da bi nova kriza, bez pojave epidemije, trajala 13,5% dulje nego Velika kriza. Stoga bi se proces deindustrijalizacije trebao promatrati s posebnom pažnjom jer se time, pokazuje se, umanjuje automatska protuciklička snaga ekonomije, posebno važna u trenutcima nadolaska još nezabilježene ekonomske krize uzorkovane epidemijom COVID-19.In the European Union there is a long-term tendency of deindustrialization. This production gap was substituted with cheap goods from the overseas countries where salaries and working and environmental standards are much lower. A GDP gap was compensated with services sector. However, in this paper it was shown that, during recent Great economic crisis, the speed of recovery of the countries with stronger manufacturing was higher than in the countries with low manufacturing participation in GDP. An econometric model is built, showing how share of manufacturing in GDP of the countries of EU is negatively related to the length of recession in these countries: each 1% point rise in that share shortnes crisis by 0,27 quarters. The model also included a composite governance quality index: each index point rise is related to the 0,15 recession quarters shortening. Also, countries\u27 economic ability to interveine, measured as a share of public debt in GDP, showed that each 1% point of public debt in GDP prolongues recession by 0,05 quarters. The analysis has also shown that, based on the initial conditions before the epidemics, the new risis would last 13,5% longer than The great crisis. These findings provide useful ground for studying deindustrialization processes and its negative effects on the automatic stabilization, which is of utter importance for the imminent crisis caused by COVID-19 disease