CROATIAN-SLOVENIAN RELATIONS IN THE BORDER ZONE OF VARAŽDIN COUNTY

Autor u tekstu donosi informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području Varaždinske županije. Prostor granice u znanstvenom smislu do danas je vrlo rijetko promatran kroz iskaze pojedinaca koji žive u pograničnom prostoru, pa je stoga ovo istraživanje drugačije, budući da se temelji na doživljaju i iskustvima ljudi koji stanuju uz hrvatskoslovensku granicu. Istraživanje je pokazalo da su stanovnici s jedne i s druge strane granice mnogo više orijentirani jedni na druge nego što su povezani sa svojim regionalnim središtima. Granica je uvelike poremetila odnose Hrvata i Slovenaca s obje strane, a ti odnosi do danas, usprkos ulasku Hrvatske i Slovenije u Europsku uniju, nisu vraćeni u nekadašnje okvire. Ovim se radom želi pokazati na koje su sve načine postojale veze između jednog i drugog prostora te koliko su te veze narušene nakon uspostave granice 1991. godine. U istraživanju je primijenjen povijesni i etnološki pristup koji je vidljiv iz prikupljanja podataka iz matičnih knjiga umrlih i vjenčanih, odnosno iz metode usmene povijesti i prikupljanja priča kazivača. Na temelju matičnih knjiga umrlih i vjenčanih župa Nadkrižovljan, Križovljan, Višnjica, Voća, Cvetlin i Bednja autor donosi podatke o intenzitetu kontakata Hrvata i Slovenaca u pograničnoj zoni Varaždinske županije. Vidljivo je da su te veze bile uske tijekom gotovo petstoljetne povijesti u zajedničkoj državi. Iz provedenih intervjua na području Grada Lepoglave te Općine Donja Voća i Općine Bednja vidljivo je da su stanovnici pograničnih zona bili oduvijek ekonomski, društveno i obiteljski vezani za obližnju Sloveniju.The author provides information on Croatian-Slovenian relations in the Varaždin County. The area of the border in scientific terms has been very rarely viewed through the testimonies of people living in the border area, and therefore this research is different, since it is based on the experience of people living along the Croatian-Slovenian border. The study found that residents on both sides of the border were much more oriented towards each other than connected to their regional centers. The border has greatly disrupted relations between Croats and Slovenes on both sides. This paper seeks to show in what ways there were links between one space and another, and how much those links were broken after the 1991 border was established. The research applied the historical and ethnological approach that is evident from the collection of data from the registers of the deceased and the married, or from the method of oral history and storytelling. Based on the registers of deceased and married parishes in Nadkrižovljan, Križovljan, Višnjica, Voća, Cvetlin and Bednja, the author provides information on the intensity of contacts between Croats and Slovenes in the border zone of Varaždin County. It can be seen that these links have been tight over a nearly five hundred-year history in the common state. Interviews conducted in the area of the City of Lepoglava and the Municipality of Donja Voća and the Municipality of Bednja show that the inhabitants of the border zones have always been economically, socially and family-related to nearby Slovenia