STRUKTURA OSOBNE POTROŠNJE U NJEMAČKOJ, IRSKOJ I HRVATSKOJ – SLIČNOSTI I RAZLIKE : Završni rad

Ovim radom smo promatrali hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od svjetske ekonomske krize 2008. godine do danas. Pri tome smo se vodili statističkim podatcima broja stanovnika, naseljenosti po županijama te emigracijama stanovništva nakon svjetske ekonomske krize, a posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Naveli smo nekoliko primjera ovisnosti tog iseljavanja sa inflacijom, kupovnom moći stanovnika kao i kreditnim stopama te bruto društvenom proizvodu i bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Uvidjeli smo kako broj stanovnika opada svake godine, a najugroženije županije zbog emigracije su slavonske županije. Naveli smo kako se hrvatska oporavlja gospodarski polako nakon ekonomske krize. Usporedili smo oporavak hrvatske sa ekonomijama Njemačke i Irske, zemalja koje su najčešća destinacija Hrvatima koji emigriraju iz Hrvatske iz ekonomskih razloga. Uvidjeli smo kako Njemačka svoje gospodarstvo temelji na jakoj industriji i proizvodnji čime mogu postići veliki izvoz, a time i jača bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, a samim tim je i kupovna moć stanovnika Njemačke jača. Također smo slično vidjeli i u Irskoj koja isto gospodarski stoji jako dobro. I ona bilježi veliki bruto društveni proizvod po glavi stanovnika. Gospodarstvo temelji na poreznoj reformi koja privlači strane tvrtke. I Irskoj i Njemačkoj je zajedničko to što oboji imaju nisku zaposlenost u javnom sektoru, oko 20%, što je skoro pa dvostruko manje nego u Hrvatskoj. Ako Hrvatska želi doći na razinu da joj mladi ne sele u Njemačku ili Irsku, morat će povući prave poteze, a to je da će morati reformirati porezni sustav, smanjiti broj uposlenih u javnom sektoru, privući strane investitore i pokrenuti industriju koja će povući za sobom ostale gospodarske grane, a time će se povečati izvoz i zaposlenost, što će utjecati na rast BDP-a po stanovniku, a samim time će i kupovna moć biti veća. I tek tada će Hrvatska moći spriječiti iseljavanje svog stanovništva koje ima negativan demografski odraz, ali i sve veći odraz na odlijev mozgova, tj. obrazujemo ljude i oni odlaze kao stručni kadar u druge države, bez da su one išta uložile u njihovo obrazovanje.At this document we observed the Croatian economy in the period from the world economic crisis in 2008 until today. We were guided by statistical data on the number of inhabitants, population by counties and emigration of the population after the global economic crisis, and especially by Croatia's accession to the European Union. We have cited several examples of the dependence of this emigration on inflation, the purchasing power of residents as well as credit rates, and gross domestic product and gross domestic product per capita. We have seen that the population is declining every year, and the most endangered counties due to emigration are the Slavonian counties. We stated that Croatia is recovering economically slowly after the economic crisis. We compared Croatia's recovery with the economies of Germany and Ireland, countries that are the most common destinations for Croats emigrating from Croatia for economic reasons. We realized that Germany bases its economy on strong industry and production, which can achieve large exports, and thus strengthens the gross domestic product per capita, and thus the purchasing power of the population of Germany is stronger. We have also seen something similar in Ireland, which is also doing very well economically. And it records a large gross domestic product per capita. The economy is based on tax reform that attracts foreign companies. Ireland and Germany have in common that both have low employment in the public sector, about 20%, which is almost twice less than in Croatia. If Croatia wants to reach that young people not moving to Germany or Ireland, it will have to make the right decision, which will be to reform the tax system, reduce the number of public sector employees, attract foreign investors and start an industry that will pull other industries, and thus will increase exports and employment, which will affect the growth of the GDP per capita, and thus purchasing power will be higher. Only then will Croatia be able to prevent the emigration of its population, which has a negative demographic impact, but also an increasing impact on the brain drain, than we educate people and they go as professionals to other countries, without them investing in their education