Utjecaj odabranog modela poticaja obnovljivih izvora energije na isplativost ulaganja u vjetroelektrane u Hrvatskoj

Obnovljivi izvori energije (OIE) od izuzetne su važnosti za energetsku tranziciju čovječanstva prema rješenju s kojima će se proizvoditi energija potrebna za suvremeni način života, a istovremeno smanjiti štete prouzrokovane klimatskim promjenama. Prijelaz na OIE treba podupirati od strane izvršne vlasti kako bi postali konkurentni na tržištu i pridobili interes investitora. Modeli poticanja su raznovrsni ovisno o fazi razvoja OIE-a u pojedinoj državi. U Hrvatskoj, od 2007. godine zastupljen je sustav poticanja zajamčenih cijena (omogućuje proizvođaču fiksnu cijenu za proizvedenu električnu energiju iz OIE-a). U ovaj sustav poticanja, najveći udio povlaštenih proizvođača su vjetroelektrane. Početkom 2016. godine, u RH je uveden novi sustav poticaja tržišnom premijom. S njim će OIE postati tržišno aktivni. U radu su preuzeti podaci iz različitih izvora i na temelju njih su prikazane pozitivne i negativne strane korištenja OIE-a, zakonodavstvo te ostvarene rezultate proizvodnje iz OIE-a kroz sustave poticanja. Analiziran je sustav poticaja zajamčenom cijenom u RH na primjeru vjetroelektrana. Na temelju analiziranih podataka i analiziranog sustava poticanja, analizirat će se prednosti i nedostaci jednog i drugog modela i vidjeti prelazak iz trenutnog sustava poticanja u premijski sustav poticanja kako bi proizvodnja iz OIE-a postala tržišno učinkovita.Renewable energy sources (RES) are extremely important for the energy transition towards a solution that will produce the energy supply required for a modern way of life, while reducing the damage caused by climate change. The transition to RES should be supported by the government in order to become competitive in the market and gain the interest of investors. Support models are diverse depending on the stage of RES development in each country. In Croatia, feed-in tariffs have been present since 2007 (allows the producer a fixed price for electricity produced from RES). In Croatia, the largest share of producers are wind farms with feed-in tariffs agreements. At the beginning of 2016, a new support model was introduced, feed-in premiums. Idea was to make RES market active. This graduate thesis takes data from various sources and on the basis of them the positive and negative sides of the use of RES, legislation and the achieved results of production from RES through support models are presented. Feed-in tariffs in the Republic of Croatia is analyzed on the example of wind farms. Based on the analyzed data and the analyzed support models, the advantages and disadvantages of both models will be analyzed and the transition from the current feed-in tariffs to the feed-in premiums will be seen an explained in order to make RES production market-efficient