Socijalna država Hrvatska pred izazovima demografskih promjena

U Hrvatskoj kao i u većini zemalja EU dolazi do kontinuiranog povećanja udjela starog stanovništva, uzrokovano dvjema ključnim pojavama, smanjenjem stope fertiliteta i produljenjem životnog vijeka. Hrvatska ima veliki negativan saldo migracije, što dodatno povećava udio starijeg stanovnišva. Ova se pojava naziva starenjem stanovništva. Intenzitet starenja stanovništva se promatra promjenom udjela stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom stanovništvu. Demografske promjene negativno utječu na financiranje sustava socijalne politike, tako što se smanjuje radna snaga koja financira sustave socijalne politike, a povećava se broj korisnika mirovinskog osiguranja i zdravstvene zaštite starijih. Posljedica ovoga je smanjenje doprinosa i rast izdataka. Hrvatska poduzima reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava s ciljem rasterećenja državnog proračuna. Prema projekcijama, u Hrvatskoj se očekuje nastavak intezivnog procesa starenja stanovništva te povećavanje javnih izdataka za zdravstvenu zaštitu do 2050. godine. Projekcija pokazuje da bi provedene reforme sustava mirovinskog osiguranja trebale do 2050. godine postupno smanjivati pritisak demografskih promjena na financijsku održivost ovog sustava