Sakralna baština otoka Brača

Župne crkve otoka Brača oslikavaju društveni položaj zajednica na otoku uglavnom u novom vijeku. Tome je razlog činjenica da je većina današnjih mjesta nastala spuštanjem stanovništva na obale tek od 15. stoljeća nadalje. Kako su nastala priobalna naselja, tako su se s vremenom nove župe odvajale od starih župa u unutrašnjosti te su se gradile nove župne crkve. Taj proces počinje sa 16. stoljećem, kada se grade prve faze župnih crkava. Ipak najizrazitiji biljeg na župnim crkvama otoka Brača ostavilo je vrijeme baroka (17. i 18. stoljeće). Tada su podizane, proširivane i preuređivane mnoge bračke župne crkve. Barok je kao omiljen stil na Braču dugo trajao. Među graditeljima tog razdoblja najdublji je trag ostavio Ignacije Macanović, trogirski graditelj koji je radio na crkvama u Gornjem Humcu i Nerežišćima. Jedno su od dojmljivih obilježja baroka na otoku su zvonici sa završnom lukovicom, kakvi su izgrađeni u Pučišćima, Donjem Humcu i Sutivanu.The parish churches of the island Brač reflect the social position of the island's communities mainly in the early modern period. This is due to the fact that most of these settlements were established by the population migrating to the coast starting with the 15th century onwards. As the coastal settlements emerged, new parishes were separated from the older ones in the island's interior and new parish churches were built. Nevertheless, the (17th and 18th century), Baroque period left the most impressive mark on the parish churches on Brač. Many parish churches were erected, enlarged or rebuilt at the time. Baroque as a favorite style on the island lasted for a long time. Ignacije Macanović, a builder from the Trogir who worked on the churches in Gornji Humac and Nerežišća, left the deepest trace. One of the impressive features of Baroque on the island is a bell tower with a cupola, built in Pučišća, Donji Humac, and Sutivan