The intangible cultural heritage of Baranja

Nematerijalna kulturna baština ili nematerijalno kulturno nasljeđe opće su prihvaćeni pojmovi za etnografsku, tradicijsku, duhovnu, narodnu ili folklornu baštinu. Kasnije, njezino je značenje jasno definirano pravnim okvirima kojima su propisani i načini njezine zaštite i očuvanja. Na nestajanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa mogu utjecati mnogi čimbenici, poput globalizacije, iseljavanja iz ruralnih krajeva ili migracije stanovništva. Svi ti čimbenici utjecali su i na nematerijalno kulturno nasljeđe Baranje, no u pozitivnom smislu. Upravo su poslijeratna razdoblja kroz povijest imala važnu ulogu u formiranju današnje multikulturalnosti Baranje, kada su je naselili sadašnji nositelji njezinog identiteta. Različiti, Hrvati, Srbi, Mađari i Romi već stoljećima žive u Baranji i njihovo raznoliko nasljeđe čini zajedničko nematerijalno kulturno nasljeđe Baranje. Iako je bećarac najpoznatije nematerijalno dobro s ovog područja, zaštićeno na svjetskoj razini, manje važni nisu ni tradicije uzgoja lipicanaca ili crkveno pučko pjevanje. Također, Buše, Kraljički ophodi, Pudarina, umlaćivanje pijetla i obrada kudelje, iako ne toliko poznati i nevalorizirani zbog problema vezanih za upis na popise, predstavljaju važne elemente identiteta nositelja nematerijalnog kulturnog nasljeđa Baranje pa tako i nje same. Etnolozi, antropolozi, povjesničari i ostali stručnjaci imaju za cilj zaštitu i očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa, no, to mogu učiniti jedino nositelji koji će svoje nasljeđe prenositi s naraštaja na naraštaj, njime se ponositi, njegovati ga i na taj način očuvati.Intangible cultural heritage is a commonly accepted term denoting ethnographic, traditional, spiritual, national, or folk heritage. Its meaning has later been clearly defined by law, which also governs means of its protection and preservation. The disappearance of intangible cultural heritage can be driven by numerous factors, such as globalisation, migration from rural area or population migration. All these factors have also affected the intangible cultural heritage of the Baranja region, but in a positive manner. Throughout history, it was the post-war times that have played an important part in the creation of Baranja's multiculturalism today, when the region was settled by people who form its present identity. Croatians, Serbs, Hungarians and Roma have lived in Baranja for centuries, and the differences of their heritage forms the region's common intangible cultural heritage. Although the bećarac is the region's best-known intangible good, enjoying international protection, the Lipizzan horse breeding traditions and church folk songs are equally important. Furthermore, the Buše carnival traditions, Spring procession of Kraljice, the traditional event called Pudarina, the hitting of the rooster, and tow processing may not be so famous and recognised due to the problems related to listing procedures, but constitute important elements of the Baranja region and the bearers of its intangible cultural heritage. Ethnologists, anthropologists, historians and other experts aim at protecting and preserving the intangible cultural heritage, but this can be achieved solely by its bearers who pass their heritage on from generation to generation, take pride in it, cherish it, and thus preserve it