Europska unija je u ožujku 2016. odlučila implementirati mjere zatvaranja humanitarnog koridora duž čitave Istočnomediteranske i Balkanske rute. Tijekom sedam mjeseci (rujan 2015. – travanj 2016.) hrvatski je teritorij bio područje tranzita za mnoge izbjeglice i druge prisilne migrante. U tom su razdoblju brojne nacionalne i međunarodne organizacije civilnog društva, ali jednako tako i vjerske zajednice te karitativno-humanitarne organizacije, bile uključene u pružanje pomoći i podrške izbjeglicama. Ovaj rad u osnovnim crtama daje sažeti prikaz recentne problematike nastanka Balkanskog koridora te kretanja izbjeglica i drugih prisilnih migranata njime. U središtu pozornosti su aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj vezane uz pružanje pom...