U središtu ovog rada je analiza korištenja sustava digitalnih akademskih arhiva i repozitorija Dabar. Prvi dio rada prikazuje povijesni razvoj otvorenog pristupa u svijetu i Hrvatskoj te razvoj i izgradnju infrastrukture za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama u Hrvatskoj. Detaljnije je opisan Dabar kao jedinstveni nacionalni sustav za uspostavljanje repozitorija ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja – njegove funkcionalnosti, interoperabilnost i mogućnosti pohranjivanja digitalnih objekata. U drugom dijelu prikazani su rezultati analize Dabra kao sustava u cjelini te odabranih deset institucijskih repozitorija s najviše objavljenih digitalnih objekata – prikazani su odnosi između broja objavljenih objekata,...