Statistical analysis of parents' knowledge and attitudes about applicable parenting styles - current state and trends

Roditeljstvo predstavlja jednu od najzahtjevnijih uloga čovječanstva. U procesu odrastanja roditelji i djeca se suočavaju s mnogobrojnim izazovima i za neke je potrebna izuzetna snalažljivost i posjedovanje određenih vještina. Potreba za edukacijom i pomoći je sve veća, pogotovo u 21. stoljeću kada se teško nositi s promjenama u društvu. Utjecaj medija, okoline, stresa i mnogi drugi čimbenici ostavljaju svoj utisak u međuljudskim odnosima. Stoga su se kao primarna intervencija za pomoć roditeljima u odgajanju djece formirala četiri odgojna stila: autoritativni, autoritarni, permisivan i indiferentan roditeljski stil. Proučavanje odgojnih stilova služi kao podsjetnik i motivacija za usavršavanje odnosa roditelj – dijete. Svaki pojedini stil ima svoje karakteristike i vrlo je jednostavno prepoznati vlastite životne navike u njima. Cilj provedbe ovog istraživanja je utvrditi postojeća znanja i stavove populacije o odgojnim stilovima i samoj ulozi roditelja. Nadalje, koreliranjem određenih varijabli dokazati postoje li sličnosti i razlike među populacijom u dobivenim rezultatima, npr. ima li značajnu važnost stupanj obrazovanja, dobna skupina ili bračno stanje ispitanika u poznavanju stilova i njihovom primjenom u stvarnom životu. Žele se ispitati stavovi, mišljenja i današnji trendovi o ovoj bitnoj temi. U konačnici svrha istraživanja je svakako ukazati za važnost ulaganja u roditeljstvo i potencirati konzumiranje autoritativnog stila koji se pokazao kao najbolji i najprihvaćeniji u obitelji i zajednici. Istraživanje je provedeno putem online anketnog upitnika u kojem je sudjelovalo ukupno 370 ispitanika. Anketa je dijeljena na društvenim mrežama (Facebook, Messenger, WhatsApp i E-mail), te su podaci obrađeni statističkim testovima (hi-kvadrat, t-test, korelacija i regresija) u programu Excel i Matlab. Rezultati pokazuju da većina ispitane populacije koristi upravo autoritativni stil u obiteljskim odnosima, međutim javljaju se i pojedinci koji smatraju jedan od preostala tri odgojna stila boljim. Računskom obradom podataka ne dobivaju se statistički značajne razlike u informiranosti o stilovima među SSS-om i VSS-om, kao ni u mlađim i starijim dobnim skupinama ili bračnom statusu pojedinaca. Ono što je ključno jest činjenica da u društvu nedostaje interesa i djelovanja u ovom području. Kao što se potiče roditelje, tako se traži i od nadležnih tijela da omoguće dostupnost sadržaja obiteljske tematike (knjige, letci u školama i javnozdravstvenim ustanovama, različiti priručnici prilagođeni za roditelje i dr.) i time potaknu javnost na razmišljanje i sudjelovanje u edukacijskim programima za napredak i poboljšanje roditeljstva