Relationship between personality traits, academic motivation and academic procrastination

Akademska prokrastinacija, odnosno odgađanje izvršavanja akademskih obaveza, učestala je pojava među studentima i vodi do brojnih negativnih posljedica u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca, a najčeće do psihološkog distresa (Steel, 2007). S ciljem njenog smanjenja, posljednjih 40 godina provodena su brojna korelacijska istraživanja. S obzirom da je ličnost ukupnost psiholoških karakteristika, nekolicina autora istraživala je povezanost osobina ličnosti i akademske prokrastinacije (Steel, 2007; Košanski, 2004; Šoštarić, 2017). Osim ličnosti, na pojavnost akademske prokrastinacije utječe i motivacija pojedinca. Istraživanja Senecala i sur. (1995) pronalaze povezanost između različitih tipova akademske motivacije i akademske prokrastinacije. S obzirom da brojne psihološke karakteristike proizlaze iz ličnosti pojedinca, očekivano je da će osobine ličnosti biti povezane s različitim tipovima motivacije, što su i dokazali Komarraju i Karau (2005) te Clark i Schroth (2010). Cilj ovog rada je ispitati doprinos osobina ličnosti i akademske motivacije akademskoj prokrastinaciji, ispitati povezanost osobina ličnosti i akademske motivacije te provjeriti medijacijski učinak savjesnosti na povezanost akademske motivacije i akademske prokrastinacije. Analizom podataka utvrđeno je da su savjesnost, ekstraverzija, ugodnost i neuroticizam povezane s akademskom prokrastinacijom, kao i svi tipovi intrinzične motivacije, identifikacija kao autonomniji oblik ekstrinzične motivacije te amotivacija. Nadalje, utvrđena je povezanost i osobina ličnosti s različitim tipovima akademske motivacije.Provjerom medijacijskog učinka savjesnosti na povezanost akademske motivacije i akademske prokrastinacije, utvrđeno je da osobina savjesnosti značajno smanjuje akademsku prokrastinaciju kod različitih tipova motivacije, kao i kod amotivacije.Academic procrastination (AP), that is delaying academic obligations, is common among students and leads to numerous negative consequences, most usual to psychological distress (Steel, 2007). This construct has been extensively investigated in psychology for the last 40 years, with the aim of reducing it. Numerous studies show the relationship between AP and consciousness (Košanski, 2004, Šoštarić, 2017), and few studies find it related to neuroticism (Ghandi i sur., 2017), extraversion (Karatas, 2015) and agreeableness (Šoštarić, 2017). Research by Senecal et al. (1995) find many contributions of different types of academic motivation to AP. Personality traits are also associated with different types of motivation (Komarraju i Karau, 2005; Clark i Schroth, 2010), and the strongest association is with consciousness (Steel, 2007). Therefore, the aim of this paper is to examine the contribution of personality traits and academic motivation to AP, to determine the correlation between personality traits and academic motivation and to check the mediating effect of consciousness on the relationship between academic motivation and AP. Data analysis revealed the correlation between AP and consciousness, extraversion, agreeableness and neuroticism. All types of intrinsic motivation, identification and amotivation correlate with AP. Also, research findings showed that personality traits correlate with types of academic motivation. The mediating effect of consciousness on the correlation of academic motivation and AP was also checked and all of the analysis showed statistically significant results.In conclusion, personality traits and motivation affect AP, so teachers and schools' professional teams should encourage the development of more autonomous forms of motivation that respond to differences in pupils' and students' characteristics, with the aim of increasing interest in school material and therefore reducing procrastination