Gaming habits, psychological needs satisfaction and videogame enjoyment as predictors of satisfaction with life and problematic gaming

Cilj istraživanja je provjeriti obilježja povezanosti navika igranja videoigara, razine zadovoljenja psiholoških potreba u životu i tijekom igranja videoigara sa zadovoljstvom životom i problematičnim igranjem. Istraživanje je provedeno na 213 hrvatskih igrača i igračica videoigara mlađe odrasle dobi (18-40 godina) s prosječnom dobi 25,68 godina (sd=5,627). Podaci su prikupljeni putem online ankete, a instrumenti korišteni u ovom istraživanju su: Ljestvica zadovoljenosti osnovnih psiholoških potreba (originalna ljestvica te modificirana ljestvica koja odražava ispunjenost psiholoških potreba tijekom igranja videoigara, Deci i Ryan, 2000), podljestvica Uživanje u aktivnosti iz Inventara intrinzične motivacije (Ryan, 1982), Ljestvica poremećaja igranja videoigara (Pontes i Griffiths, 2015) te Ljestvica zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985). Rezultati istraživanja dobiveni hijerarhijskom regresijskom analizom pokazali su kako su uživanje u igranju videoigara i zadovoljenje psiholoških potreba u stvarnom životu i tijekom igranja videoigara pozitivno povezani sa zadovoljstvom životom te kako je 39% varijance zadovoljstva životom moguće objasniti pomoću navedenih prediktora, pri čemu su stupanj zadovoljenosti psiholoških potreba za autonomijom i kompetencijom u stvarnom životu, duljina igranja videoigara tjedno i uživanje u igranju značajni prediktori. Također, rezultati su potvrdili kako je duljina igranja značajno pozitivno povezana s izraženosti simptoma problematičnog igranja te kako su simptomi problematičnog igranja značajno negativno povezani sa stupnjem zadovoljenosti psiholoških potreba u stvarnom životu. Modelom predikcije problematičnog igranja videoigara pomoću navedenih varijabli moguće je objasniti ukupno 27% varijance problematičnog igranja videoigara, pri čemu su u posljednjem koraku značajni prediktori razina zadovoljenosti potrebe za kompetencijom i povezanosti u stvarnom životu te duljina igranja videoigara tjedno. Istraživanje je provedeno sa svrhom boljeg razumijevanja fenomena igranja videoigara te prediktora koji mogu pomoći u prepoznavanju osoba rizičnih za razvoj simptoma problematičnog igranja.This research aimed to determine the characteristics of the relationship between gaming habits, videogame enjoyment, real-life and in-game basic psychological needs satisfaction, satisfaction with life as well as internet gaming disorder. The research was conducted with 213 Croatian young adult videogame players (18-40 years old, M=25,68, sd=5.627). The data was collected in an online questionnaire, using Basic psychological needs satisfaction scale (in its original form as well as in modified form to reflect in-game basic psychological needs satisfaction, Deci & Ryan, 2000), Enjoyment subscale from Intrinsic motivation inventory (Ryan 1982), Internet gaming disorder scale (IGDS-9SF, Pontes & Griffiths, 2015) and Satisfaction with life scale (Diener et al., 1985). Results of the hierarchical regression analysis showed that videogame enjoyment and real life, as well as in-game basic psychological needs satisfaction was positively correlated with satisfaction with life and that these predictors accounted for 39% of the variance of satisfaction with life explained, while real-life autonomy and competence needs satisfaction, weekly length of videogame play and videogame enjoyment were significant predictors. The results of this research also confirmed hypotheses that the length of videogame play is positively correlated with the severity of symptoms of internet gaming disorder and negatively correlated with real-life psychological needs satisfaction. The prediction model explained a total of 27% of the variance in the severity of internet gaming disorder symptoms, with real-life competence and connectedness needs satisfaction and weekly length of videogame play as significant predictors. The research was conducted with a goal of better understanding the phenomenon of playing videogames and determining predictors that can help identify high-risk players for developing IGD