Peasant rebellion 1573. in contemporary Croatian historiography

Tema ovog diplomskog rada bavi se Seljačkom bunom 1573. godine u suvremenoj hrvatskoj historiografiji. Razdoblje je ranog novog vijeka u kojem se događaju brojne promjene koje su zahvatile tadašnje seljačko stanovništvo. Brojne zemlje su bile zahvaćene pobunama seljaka radi poreza koje su morali plaćati. Tako je na području hrvatskog teritorija izbio veliki broj seljačkih buna, među kojima je poznata buna Matije Gupca koja je izbila 1573. godine. Rad obuhvaća brojne poglede poznatih povjesničara koji su dublje ušli u samu analizu Seljačke bune i to je, ujedno, jedan od aspekata ovoga rada. Osim toga, nastojat će se prikazati na koji način su metodologiju istraživanja koristili historiografi kasnog socijalizma i današnji povjesničari. Rad prikazuje osvrt na stariju historiografija do polovice 20. stoljeća koja je dala jedinstveni prikaz bune. Potom se naglasak stavlja na povjesničare Josipa Adamčeka i Nadu Klaić koji su svojim radovima i brojnim raspravama produbili značenje Seljačke bune. Na kraju rada pružaju se neki novi pristupi proučavanja Seljačke bune u 21. stoljeću. Kako se uz bunu veže i najpoznatija ličnost Matije Gupca, rad prikazuje Gupca kao istaknutog političkog simbola u razdoblju socijalizma, ali i kao dio kulturne prakse u sklopu raznih manifestacija koje se održavaju u Zagorju.The theme of this paper is dealing with the Peasant rebellion of 1573 in contemporary Croatian historiography. It is a period of the early modern age, in which changes took place that affected the peasantry of the time. Numerous countries were affected by peasant rebellions over the taxes they had to pay. A large number of peasant rebellions erupted in the Croatian territory, among which is the famous rebellion of Matija Gupac, which broke out in 1573. This paper will capture the views of wellknown historians who have delved deeper into the analysis of the Peasant Rebellion, and this will be combined with one aspect of this work. Also, paper will try to see how is methodology of research used into the historiography of late socialism and today's historians. The paper presents an overview of older historiography until the mid-20th century, which gave a unique account of the rebellion. Paper then emphasized the conscientious objectors Josip Adamček and Nada Klaić, who, through their works and numerous discussions, produced the meaning of the Peasant rebellion. At the end of the paper, they provide some new insights and approaches to the study of Peasant rebellion in the 21st century. As Matija Gupac's most famous personality is linked to the rebellion, paper shows Gupac as a prominent political symbol in the development of socialism, but also as part of cultural practice within the various manifestations that take place in Zagorje