Točke, pravci, geometrijski likovi i tijela su savršeni oblici i njima je prirodu ponekad nemoguće opisati. Dosta oblika u prirodi je nepravilno, neravno, rekli bismo, kaotično, stoga se u takvim slučajevima koristi fraktalna geometrija. Ova grana matematike razvila se tek krajem dvadesetog stoljeća i našla primjenu u znanosti, tehnologiji, medicini pa čak u astronomiji. U ovom radu je obrađen pojam fraktala te nekoliko klasičnih fraktala - Cantorov skup, trokut i tepih Sierpińskog, Kochova krivulja i pahuljica, Pitagorino stablo, Juliaov skup i Mandelbrotov skup. Svakom od njih opisano je njihovo svojstvo samosličnosti te izračunata dimenzija samosličnosti koja se razlikuje od pojma dimenzije kakvu poznajemo u euklidskoj matematici.Points,...