Utjecaj grijanja na sklonost austenitnog čelika jamičastoj koroziji

Značajka je čelika visokolegiranih kromom, koji često sadrže i druge legirne elemente (nikal, molibden, mangan itd.) pasivnost površine, tj. otpornost prema mnogim korozivnim fluidima, pa se oni obično nazivaju nerđajućim čelicima. Ti su čelici, ipak, u stanovitim okolnostima skloni lokalnoj depasivizaciji i različitim oblicima mjestimične korozije, prije svega jamičastoj (rupičastoj, točkastoj) koroziji (engl. pitting) te koroziji u procijepima (rasporima, "fugama"). Ova se sklonost poglavito očituje u kloridnim elektrolitima, i to osobito uz veće koncentracije Cl-, vise temperature, ni2e pH-vrijednosti, plemenitije redoks potencijale i manje brzine gibanja otopine. Svakodnevna proizvodna praksa pokazala je da se sklonost nekim vidovima korozije bitno povećava zagrijavanjem materijala. Stoga se eksperimentalnim radom željelo utvrditi koliki je stvarni utjecaj unesene topline na pojavu jamičaste korozije. Pokušalo se odrediti koja je temperatura zagrijavanja kritična u smislu inicijacije korozijskih jamica, kako bi se naknadno mogla površina materijala racionalno obraditi u cilju smanjenja sklonosti korodiranju. Temeljem podataka dostupnih u literaturi, te na osnovi preliminarnih pokusa, eksperimentalnim dijelom obuhvaćeno je temperaturno područje od sobne temperature do 800 °C . Tumačenjem rezultata ispitivanja došlo se do zaključka da postoji kritična temperatura (u konkretnom slučaju 600 °C) koja osnovni materijal posebno sklonim jamičastoj koroziji. Svakako, kritična temperatura ovisi o snazi toplinskog unosa i njegovu trajanju te i nekim drugim činiteljima. Poređenjem podataka o broju i dubini korozijskih jamica uočava se da ne postoji ovisnost broja i dubine jamice i to tako da jamice neće biti najdublje tamo gdje ih je najviše. Nadalje, ispitivanjem naknadno obrađivanih uzoraka zaključuje se da gotovo svaka obrada čišćenjem površine bitno smanjuje kasnija korozijska oštećenja. Uočeno je da relativno jeftine obrade (kiselinsko čišćenje) daju podjednake rezultate kao i one skuplje (poliranje), ali se poboljšanje odnosi samo na smanjenje broja jamica, dok dubina prodiranja i dalje ostaje jednako velika