Growing old in Zagreb : The Quality of Life of Elderly Residents

U mnogim zemljama svijeta pa tako u Hrvatskoj te u gradu Zagrebu, sve je izraženiji trend demografskog starenja stanovništva, što će s vremenom imati sve dublje posljedice na stanovništvo, a posebice na kvalitetu starenja i samim time kvalitetu života starijih građana u Zagrebu. Zbog navedenog problema, u ovome istraživanju fokus je na cijelom gradu Zagrebu, no kao primjeri uzete su u obzir tri gradske četvrti: Donji grad (kao primjer centra) te Trešnjevka – sjever i Peščenica – Žitnjak (kao periferne četvrti). Istraživanje je relevantno jer se dobio uvid prepoznaje li se starenje i starost u strategijama i drugim dokumentima koji se odnose na kvalitetu života i skrb za starije stanovništvo uz istodobni uvid u prostorne podatke i uvid u iskustva s terena djelatnika specijaliziranih za rad u sektoru skrbi za starije osobe. Usprkos malom broju provedenih intervjua, radi se o sugovornicama koje imaju dugogodišnje iskustvo rada u području skrbi za starije osobe te iskustvo rada i u drugim gradskim četvrtima, što je uzeto u obzir u ovome istraživanju. Također, provedena je opsežna analiza prostornih podataka i analiza relevantnih dokumenata, strategija i zakona na razini Grada Zagreba, Hrvatske i Europske unije. Zbog svega navedenog, rezultati i preporuke ovog istraživanja primjenjivi su i na širi kontekst grada Zagreba, kao i drugih većih gradova sa sličnim uvjetima skrbi o starijim osobama i kvalitetom života. Iz analize strategija i drugih dokumenata vidljivo je da Grad Zagreb nudi mnoge vrste pomoći starijim osoba iz područja zdravstvene i socijalne skrbi te socijalne uključenosti, no prostorni i statistički podaci pokazuju da je visoka stopa siromaštva, problem s invaliditetom i velik broj samačkih kućanstava stvarna slika kvalitete života starijeg stanovništva te da su zbog toga nedostatna sredstva koja se izdvajaju iz državnog i gradskog proračuna. Potrebno je pronaći drugi izvor prihoda te starije osobe koje su aktivne i zdrave uključiti kao one koji mogu pridonijeti materijalnom i društvenom dobru.In many countries of the world, including Croatia and the city of Zagreb, there is an increasingly pronounced trend of population ageing, which will eventually have deeper consequences on the population, especially the quality of aging, and thus, the quality of life of elderly citizens in Zagreb. Therefore, this research is focused on the entire city of Zagreb, but three city districts were considered as examples: Donji grad (as an example of the center) and Trešnjevka - sjever and Peščenica - Žitnjak (as peripheral districts). The research is relevant because it gives insight into whether aging and old age are recognized in strategies and other documents related to quality of life and care for the elderly, with simultaneous insights into spatial data and the experience of field employees specialized in the elderly care sector. Extensive spatial data analysis and analysis of relevant documents, strategies and laws at the level of the city of Zagreb, Croatia and the European Union have also been applied. Due to the above, the results and recommendations of this research are applicable to the wider context of the city of Zagreb, as well as other major cities with similar conditions of care for the elderly and quality of life. The analysis of strategies and other documents shows that the city of Zagreb offers many types of assistance to the elderly in the field of health and social care and social inclusion, but spatial, statistical data and results interview results show that high poverty, disability and a large number of single households are a real picture of quality of life and that there are insufficient funds allocated from the state and city budgets. It is necessary to find another source of income as well as to include older people who are active and healthy as those who can contribute to material and social well-being