Stjecanjem Stona, Pelješca, Dubrovačkog Primorja i Konavala u 14. i 15. stoljeću, pred Dubrovačku Republiku postavio se izazov integracije tih teritorija u administrativni, politički, gospodarski i vjerski obrazac Republike. Smještena u neposrednom zaleđu patarenske Bosne i pravoslavne Srbije, Dubrovačka Republika morala je osmisliti politiku očuvanja svoje slobode i opstanka. U tu svrhu, iskoristila je vjerske razlike sa svojim susjedima, kako bi pred papom i ugarsko-hrvatskim kraljem prikazala sebe kao „branitelja kršćanstva“ i ishodila njihovu pomoć u slučaju napada iz zaleđa. Istovremeno, dok se u diplomaciji prikazuje kao „branitelj vjere“, Dubrovačka Republika uređuje vjerske odnose u novostečenim teritorijima. U ovom radu prikazuje s...