U zadnjim decenijima pod austrijskom vlašću osnovano je i djelovalo u Dubrovniku šest novčarskih ustanova: tri banke i tri štedioničko-kreditna zavoda. Bile su to privatne ustanove, koje su utemeljene i razvijale svoje poslovanje privatnom poduzetnošću. One su pokazale da je Dubrovnik, u kojem su trgovina, pomorstvo i turizam imali visok razvojni doseg, pogodna sredina i za okupljanje novčanog kapitala i poslovanja tim kapitalom. One su potvrdile i sposobnost privrednih krugova u Dubrovniku da prikladno organiziraju i takve ustanove i uspješno rukovode njihovim radom. S nastankom i djelovanjem novčarskih zavoda u Dubrovniku dubrovačka se privreda kompletirala i još čvršće interakcijski povezala, što je imalo veliko značenje za tokove nje...
Nastavljajući svoj rad na proučavanju problematike gospodarskih a ponajviše poljoprivrednih značajki...
Sličnosti i razlike s Varaždinskim baroknim večerima? Na prvom mjestu nameće se činjenica da njemačk...
Isti razlozi koji su potakli autora ovih redaka da obradi razvitak dubrovačke periodike od 1848. do ...
U zadnjim decenijima pod austrijskom vlašću osnovano je i djelovalo u Dubrovniku šest novčarskih us...
Zaklade su vrlo stari imovinsko-pravni pojam, prvenstveno nastao kao oporučni zapis pojedinca namije...
Kako je već dobro poznato, prvo mjesto i najveća stavka u državnom budžetu prihoda Dubrovačke Republ...
Varaždinska gimnazijska ekstenza nositelj je neformalnog obrazovanja i ključni čimbenik u kulturnom ...
Autor uvodno upozorava na utjecaj hrvatske, albanske odnosno mletačke fonologije na vokalizam raznih...
Raspravlja se o dva etimološka pitanja što se postavljaju oko natuknica toga rječnika. Tu je prvo čr...
O nazočnosti kasne gotike, renesanse ili baroka u Dubrovniku čini se prihvatljivim govoriti već nako...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
U šarolikoj masi poslovnog sveta koji je u srednjovekovni Dubrovnik navraćao iz različitih pobuda: d...
Na prostoru sjeverozapadne Hrvatske prve rodovske i društvene formacije javljaju se već u pretpovije...
Da li je i kako moguće govoriti danas o čovjeku kao suradniku Božjem u ovom svijetu? Da li čovjek po...
U panonskoj regiji postoji više jezika, a vodeću ulogu ima njemački jezik sa svojim dijalektima i go...
Nastavljajući svoj rad na proučavanju problematike gospodarskih a ponajviše poljoprivrednih značajki...
Sličnosti i razlike s Varaždinskim baroknim večerima? Na prvom mjestu nameće se činjenica da njemačk...
Isti razlozi koji su potakli autora ovih redaka da obradi razvitak dubrovačke periodike od 1848. do ...
U zadnjim decenijima pod austrijskom vlašću osnovano je i djelovalo u Dubrovniku šest novčarskih us...
Zaklade su vrlo stari imovinsko-pravni pojam, prvenstveno nastao kao oporučni zapis pojedinca namije...
Kako je već dobro poznato, prvo mjesto i najveća stavka u državnom budžetu prihoda Dubrovačke Republ...
Varaždinska gimnazijska ekstenza nositelj je neformalnog obrazovanja i ključni čimbenik u kulturnom ...
Autor uvodno upozorava na utjecaj hrvatske, albanske odnosno mletačke fonologije na vokalizam raznih...
Raspravlja se o dva etimološka pitanja što se postavljaju oko natuknica toga rječnika. Tu je prvo čr...
O nazočnosti kasne gotike, renesanse ili baroka u Dubrovniku čini se prihvatljivim govoriti već nako...
Nalik na neke druge evropske gradove, Dubrovnik je stolećima slagao slojeve istorijskih epoha na izg...
U šarolikoj masi poslovnog sveta koji je u srednjovekovni Dubrovnik navraćao iz različitih pobuda: d...
Na prostoru sjeverozapadne Hrvatske prve rodovske i društvene formacije javljaju se već u pretpovije...
Da li je i kako moguće govoriti danas o čovjeku kao suradniku Božjem u ovom svijetu? Da li čovjek po...
U panonskoj regiji postoji više jezika, a vodeću ulogu ima njemački jezik sa svojim dijalektima i go...
Nastavljajući svoj rad na proučavanju problematike gospodarskih a ponajviše poljoprivrednih značajki...
Sličnosti i razlike s Varaždinskim baroknim večerima? Na prvom mjestu nameće se činjenica da njemačk...
Isti razlozi koji su potakli autora ovih redaka da obradi razvitak dubrovačke periodike od 1848. do ...