VICISSITUDINI SANITARIE ED ECONOMICHE NELL’ALBONESE (XVI-XVIII SECOLO)

Basato sulla consultazione di fonti bibliografiche e archivistiche custodite nell’Archivio di Stato di Pisino, l’articolo passa in rassegna eventi e fatti storici legati al Comune di Albona nel periodo dell’amministrazione veneta.Dolaskom pod vlast Serenissime život labinske komune umnogome se promijenio. Labin postaje razvijeno obrtničko središte, što je rezultiralo isticanjem potrebe za većom zdravstvenom sigurnošću. Iako je Mletačka Republika provodila različite oblike zdravstvene zaštite, medicinska je pomoć vrlo često bila nedovoljna. Zbog napuštanja službe gradovi su povremeno ostajali bez liječnika, a posljedice su se u najvećoj mjeri odrazile na seosko stanovništvo. U okviru razmatranja turbulentnih zbivanja, koja su prouzročila demografske i gospodarske poremećaje, od iznimnoga je značenja arhivsko gradivo, pohranjeno u Državnome arhivu u Pazinu. Pored objelodanjene literature, dragocjen materijal predstavljaju zapisnici sjednica Vijeća labinske komune (1566. - 1578. i 1648. - 1656.) te Kolegija za žito (1639. - 1656.), koji omogućuju stjecanje uvida u društvene, gospodarske i zdravstvene prilike na Labinštini. Od XVI. stoljeća istarski je prostor postao poprištem političkih previranja i napetih raspleta, koji su uvjetovali teško stanje žitelja komunalne zajednice. Među uzrocima poremećenih odnosa, nazadovanja, depopulacije i propadanja zemljišta ističe se Uskočki rat, kao najsuroviji oružani sukob na istarskome tlu, čije su se posljedice još dugo osjećale na gospodarskoj i psihološkoj razini. Neposredno nakon ratnih sukoba Mletačka Republika nije započela s brzim uvođenjem melioracijskih mjera, stoga je gospodarska i zdravstvena slika ovisila o raznim čimbenicima koji su odredili smjernice razvoja labinske povijesti. Među brojnim nedaćama, koje su zahvatile Istarski poluotok, zabilježena je nestašica žita, siromaštvo, kao i visok javni dug, a svakako su najpogubnijima bile epidemije bubonske kuge, koje su najveće razmjere dosegnule u XVI. i XVII. stoljeću. Njihova je pojava u kratkim vremenskim razmacima desetkovala stanovništvo labinske, ali i ostalih istarskih komuna, ostavivši neizbrisiv trag na mentalitet onodobnoga onemoćaloga društva