Post-democratic turn

Predmet ovoga teksta analiza je demokracije na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Na početku 21. stoljeća susrećemo se s postdemokracijom, odnosno postdemokratskim stanjem, kako u Europskoj uniji tako i u zemljama novih demokracija u istočnoj i jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Zajedničko je svim konsolidiranim i polukonsolidiranim demokracijama postdemokratsko stanje kao segment postmodernoga stanja. Nije to stanje ne-demokracije, već stanje u kojem su se postmoderne demokracije našle u novom globalnom okružju kao posljedice velike transformacije svijeta, nove društvene paradigme, globalnog informacijskog društva i globalizacije. U prvom dijelu teksta polazi se od stanja demokracije u svijetu. Skreće se pozornost na ideju demokracije kroz povijest, s tezom da je u povijesti političkih ideja dugo, od antike do modernih vremena, smatrana lošim oblikom vladavine. Tek je s prvom svekolikom modernizacijom svijeta doživjela uspon, kako u zemljama starih demokracija tako i u novima izvedenim iz tranzicije, među kojima je i demokracija u Hrvatskoj. Zatim se polazi od analize demokracije u kontekstu ideje moći, tj. odnosa većine i manjine u demokraciji. Analiza moći relevantna je za razumijevanje postdemokratskog stanja u kojem su se našla postmoderna društva s poremećenom ravnotežom moći u korist manjine, sociološkim rječnikom rečeno, društvenih elita i oligarhije. U drugom dijelu teksta govori se o tranziciji i konsolidaciji demokracije u Hrvatskoj. Analiziraju se relevantne društvene arene konsolidacije demokracije. Svrha je analize stjecanje uvida u stanje konsolidiranosti demokracije u Hrvatskoj i kategorizacija demokracije. Je li demokracija u Hrvatskoj konsolidirana ili polukonsolidirana u postdemokratskom stanju? U trećem dijelu teksta pokušavamo komparirati postdemokratsko stanje u Europskoj uniji, globalno i u Hrvatskoj, te skrenuti pozornost na simulaciju demokracije u doba tehnoznanosti i tehnokulture. Na kraju slijedi zaključak u kojem ćemo predstaviti uvide tragom analize stanja demokracije na prijelazu stoljeća.This text addresses the issue of democracy during the transition from the 20th to the 21st century. The commencement of the 21st century saw post-democracy or post-democratic turn, both in the European Union and in the new democracies, both in East Europe and in South East Europe, including Croatia. Post-democratic turn, as a segment of postmodern condition, is what all consolidated and semi-consolidated democracies have in common. It is not a condition of democratic deficit (undemocracy), as it is rather a condition that post-modern democracies have faced against a new global environment, as a consequence of a comprehensive transformation of the world, a new social paradigm, global information society and globalisation. The first section of the text addresses the conditions of democracy in the world. Attention has been drawn to the idea of democracy throughout history, presenting a thesis that throughout history of political ideas, from ancient to modern times, democracy has been considered an inferior form of government. It was only following the comprehensive modernisation of the world that it flourished, both in the countries that have adopted a democratic system of governance long ago and in those transitioning to democracy, among which there is also Croatia. Subsequently, democracy is analysed against the backdrop of the idea of power, i.e. the relationship between minorities and the majority in democracy. The analysis of power is relevant for the comprehension of post-democratic turn faced by post-modern societies with a disrupted balance of power on behalf of minorities and, using the sociology jargon, between social elites and oligarchy. The second section of the text deals with transition and consolidation of democracy in Croatia. Relevant social arenas of consolidated democracy are analysed, aiming to provide insight into the status of democratic consolidation in Croatia, as well as categorization of democracy. Is democracy in Croatia consolidated or semi-consolidated in post-democratic turn? The third section of the text is striving to compare post-democratic turn in the European Union, both globally and in Croatia and highlight the simulation of democracy. Finally, a conclusion is provided presenting the insight gained following the analysis of democratic conditions in transition between the centuries