Socioekološki aspekti vrednovanja mediteranskog krajolika: primjer otoka Krka

U radu se polazi od pojma održivog razvoja i utjecaja koji dugoročno zagađivanje i ugrožavanje okoliša, najčešće ruralnog, ima na vrijednost i značaj krajobraza. U posljednjih pola stoljeća najveće zagađenje okoliša domaćeg je podrijetla i posljedica je proizvodnje, ali i vanjskih prekograničnih utjecaja. Razvoj ruralnih sredina, naročito onih u funkciji turizma, ne može se reducirati samo na ekonomske vrijednosti već ima i estetsku vrijednost koja je dio duha i vrijednosnog sustava kulture koja zajedno s religijom, tradicijom i stilom življenja čini identitet nekog društva ili regije. U Hrvatskoj se razlikuju tradicionalni kulturni identitet, moderni i postmoderni, koji svojim obilježjima utječu na dinamiku promjena kulturnog identiteta čitavog društva, a posredno i na promjene krajobraza i njegovo vrednovanje. U radu komentiramo dio istraživanja koje je autorica provela među stanovnicima otoka Krka na uzorku od 1290 ispitanika vezano uz razdvajanje kućnog otpada. Analiziramo procjenu stanja zagađenosti okoliša na otoku Krku te nužnost razvrstavanja otpada s obzirom na razvoj turizma, očuvanje prirodnih ljepota te spremnost na ekološko djelovanje i utjecaj standarda kućanstva na zagađivanje okoliš