Demografska i kliničko-patološka obilježja bolesnica s primarnim rakom dojke liječenih u razdoblju od 1997. do 2010. godine: iskustvo jedne klinike

Breast cancer accounted for 28% of all new cancers and 18% of female cancer deaths in Europe in 2010. It is the most common type of cancer in women in Croatia, with an incidence rate of 56.9/100 000 in the year 2010, and the highest number of newly diagnosed women aged between 60 and 64. Multiple factors are associated with an increased risk of breast cancer: advancing age, family history, exposure to endogenous and exogenous reproductive hormones, dietary factors, benign breast disease, and environmental factors. To assess demographic and clinicopathologic features of primary breast cancer, we retrospectively analyzed 870 patients treated in our institution between 1997 and 2010. Data were obtained from medical documentation and a printed questionnaire regarding life habits. Most of our patients presented with a breast lump and were self-diagnosed by breast examination. This fact highlights the need of regular breast self-examination, although it should also be taken into account that most of our patients did not attend regular mammography screening (only 31%). One of the most concerning facts is that the mean time from observing the first symptom to visiting a physician was 4 months. Previous studies have identified ignorance, fear and fatalistic attitudes, poor socioeconomic conditions, and illiteracy as important factors resulting in delay. Considering these facts, education and raising awareness about the disease in the general population is one of the key weapons for lowering breast cancer mortality.U europskoj populaciji rak dojke činio je 2010. godine 28% svih novodijagnosticiranih zloćudnih tumora te bio uzrokom smrti u 18% žena oboljelih od raka. Prvi je po učestalosti zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj, s incidencijom od 56,9/100.000 (2010. godine), a najveći broj bolesnica dijagnosticira se u dobi između 60 i 64 godine. Rizični čimbenici za rak dojke su višestruki: dob, pozitivna obiteljska anamneza, izloženost endogenim i egzogenim hormonima, prehrana, dobroćudna bolest dojke te okolišni čimbenici. Radi procjene demografskih i kliničko-patoloških značajka primarnog raka dojke retrospektivno smo analizirali 870 bolesnica koje su liječene u našoj ustanovi između 1997. i 2010. godine. Podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije te formuliranog upitnika koji se odnosio na životne navike. U većine bolesnica se bolest prezentirala kao čvor u dojci te su bolest dijagnosticirale same. Ova činjenica naglašava potrebu redovitog samopregleda, iako također treba uzeti u obzir činjenicu da je tek manji broj bolesnica redovito pohađao kontrolne mamografske preglede (31%). Zabrinjava podatak da je prosječno vrijeme od prvog simptoma bolesti do javljanja liječniku bilo čak 4 mjeseca. Prema ranijim studijama najvažniji razlozi odgode javljanja liječniku su neznanje, strah i fatalistički odnos prema bolesti, niži socioekonomski status te nepismenost. U skladu s dobivenim rezultatima, izobrazba i podizanje svijesti o bolesti u općoj populaciji među ključnim su metodama za snižavanje smrtnosti od raka dojke