Dnevni tok koncentracije S02 u zraku rijeke i odnos maksimalnih i srednjih dnevnih koncentracija

Continuous recording of SO2 concentrations at one site in Rijeka in the heating season has shown that in spite of geographic and climatic differences, the pattern of diurnal cycle of SO2 concentrations does not differ from that recorded in Zagreb and in other towns with a temperate climate. The pattern is characterized by two peaks: a higher one in the morning that represents daily maximum and a lower one in the afternoon that is a good approximation of daily mean. Accordingly, maximum and mean daily concentrations could be assessed by short-term samples collected over given periods (8-10 and 15-18 h). As the diurnal cycle of SO2 concentrations could be disturbed by changes in weather conditions, equations were developed and coefficients established for calculating correction factors for adjustment of the estimated daily maximum and mean concentrations from two samples of short duration. The equations developed in Zagreb proved to be also valid for Rijeka. Presumably, the procedure could be used in other towns in the temperate region after the pattern of diurnal cycle of SO2 concentrations has been verified and the coefficients necessary for calculating correction factors established.Kontinuirano praćenje koncentracije SO2 na jednome mjernome mjestu u Rijeci tijekom sezone loženja pokazalo je da se dnevni tok koncentracije SO2 - unatoč geografskim i klimatskim razlikama - ne razlikuje bitno od dnevnog toka u Zagrebu i u drugim gradovima umjerenog pojasa. Značajke toka su dva vrha: viši u prijepodnevnim satima, koji je ujedno dnevni maksimum i niži poslije podne, koji je dobra aproksimacija srednje dnevne koncentracije. Prema tome najviše kratkotrajne i srednje dnevne koncentracije mogle bi se procijeniti iz dva podatka dobivena sakupljanjem dvaju kratkotrajnih uzoraka u određenim razdobljima (8-10 i 15-18 h). No dnevni tok koncentracije SO2, koji je posljedica ljudskih aktivnosti i dnevnih promjena u atmosferskoj stabilnosti, može biti poremećen zbog promjena u vremenskoj situaciji. Zbog toga su razvijene jednadžbe koje se temelje na analizi rezultata mjerenja u Zagrebu. S pomoću njih su iz odnosa procijenjenih maksimalnih i srednjih dnevnih koncentracija na osnovi dvaju kratkotrajnih uzoraka utvrđeni koeficijenti za izračunavanje faktora za korekciju. Može se pretpostaviti da se isti postupak može provesti i u drugim gradovima umjerenoga klimatskog pojasa nakon što se provjeri tok dnevnog hoda koncentracije S02 i utvrde potrebni koeficijenti za izračunavanje faktora korekcije