Generational Differences in Relation to Ethnic Diversity: The Attitudes of Croatian Secondary School Pupils and Their Parents

Polazeći od važnosti koja se pridaje etničnosti u suvremenome hrvatskom društvu, rad se temelji na rezultatima istraživanja kojim se ispituju sličnosti i razlike odnosa prema etničkoj različitosti pripadnika dviju obiteljskih generacija u Hrvatskoj, srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja. Svrha usporedbe njihovih stavova jest da se pokuša utvrditi međugeneracijske sličnosti i razlike, utvrditi njihove pokazatelje i objasniti moguće razloge njihova pojavljivanja. U prvom dijelu rada naznačuju se socijalizacijski aspekti unutar socioloških teorija etničnosti i generacija i skicira se društveno-povijesni socijalizacijski kontekst ispitivanih obiteljskih generacija. U središnjem dijelu rada iznose se i analiziraju rezultati istraživanja provedenog 2009. s pomoću anketnog upitnika na prigodnom uzorku srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja (N = 1902). Ispitivani su stavovi prema etničkoj različitosti te društvena distanca prema pripadnicima pojedinih etničkih skupina (Albancima, Romima, Slovencima i Srbima) i stranim (migrantskim) radnicima. Iako su dobivene pozitivne korelacije u iskazivanju stavova i izražene društvene distance kod srednjoškolskih učenika i njihovih roditelja, t-testom (metodom uparenih uzoraka) utvrđene su neke međugeneracijske razlike. One se, između ostaloga, očituju u većoj priklonjenosti srednjoškolskih učenika etnocentričnim stavovima i zatvorenosti prema kulturnoj i etničkoj različitosti u usporedbi s njihovim roditeljima te u tome da roditelji izražavaju statistički značajno veću društvenu distancu prema Albancima, Slovencima i stranim radnicima od svoje srednjoškolske djece. Regresijskim analizama na svakom od poduzoraka provjeren je učinak sociodemografskih, sociokulturnih i socioekonomskih karakteristika ispitanika te njihovih vrijednosnih orijentacija na priklonjenost ispitivanim stavovima te na izražavanje društvene distance. Naposljetku se zaključuje da je s jedne strane potvrđena važnost obitelji u procesu etničke socijalizacije, a s druge uloga velikih društvenih promjena, poglavito traumatičnih društveno-povijesnih događaja, kako u oblikovanju stavova o etničkoj različitosti, tako i u oblikovanju generacijskih obilježja.Starting from the importance attached to ethnicity in contemporary Croatian society, this paper is based on research aimed at exploring the similarities and differences in attitudes regarding ethnic diversity expressed by two family generations in Croatia, secondary school pupils and their parents. The purpose of these attitude comparisons is to try to establish intergenerational similarities and differences, to determine their indicators and explain possible reasons for their occurrence. In the first part of the paper the authors indicate socialization aspects within the sociological theories of ethnicity and generation and outline the socio-historic context of the socialization of the studied family generations. In the central part of the paper the results of a survey conducted in 2009 are analysed on a convenience sample of secondary school pupils and their parents (N = 1902). The attitudes towards ethnic diversity and social distance towards members of selected ethnic groups (Albanians, Roma, Slovenians and Serbs) and foreign (migrant) workers are analysed. Although positive correlations in the expression of attitudes and social distance between secondary school pupils and their parents are obtained, t-test (paired samples method) resulted in some intergenerational differences. They are, among other, reflected in greater inclination among secondary school pupils towards ethnocentric attitudes, and closeness to cultural and ethnic diversity in comparison to their parents, while parents express significantly greater social distance towards Albanians, Slovenes and foreign workers compared to their secondary school children. Regression analyses conducted on each sub-sample tested the effect of socio-demographic, socio-cultural and socio-economic characteristics of respondents as well as their value orientation on the examined attitudes and expressed social distance. Finally, it is concluded that, on one hand, the results confirmed the importance of family in the process of ethnic socialization, and, on the other, the role of great social changes, especially traumatic socio-historical events, in both shaping attitudes towards ethnic diversity and in shaping generational characteristics