Nakladničke studije: dio kulturne prakse plus x?

In some parts of the world, Publishing Studies are a fairly well-established field of research as well as of higher education. Not least since this is not so much the case in continental Europe, the Publishing Studies community increasingly sees a more elaborated self-concept as an important prerequisite for a prosperous further development of the field in research as well as in teaching. This paper starts off by relating the question for an advanced self-concept of Publishing Studies to the question what criteria have to be fulfilled to call a field (like Publishing Studies) a scholarly discipline. As the second source for the possible formation of a more elaborate self-concept, the paper presents the first results of an ongoing empirical research project. In this projects, extensive expert interviews with representatives of UK Publishing Studies study programs and research institutions are evaluated to shed light on the core questions related to Publishing Studies as a discipline / „discipline“ in a bottom-up manner. After presenting a very clear and differentiated North American view as an additional point of reference, a contribution to the discussion on Publishing Studies is proposed.U nekim dijelovima svijeta nakladničke su studije etablirano područje istraživanja i visokog obrazovanja i iako to u kontinentalnoj Europi nije slučaj, sve se više uočava potreba za jasnije elaboriranom koncepcijom nakladništva koja se nameće kao važan preduvjet za daljnji razvoj područja i u smislu istraživanju i u smislu poučavanju. Rad polazi od usporedbe napredne samo-koncepcije nakladničkih studija i pitanja kriterija koji trebaju biti ispunjeni da bi se neko područje (poput nakladničkih studija) moglo nazvati znanstvenom disciplinom. Kao dodatan izvor za moguće jasnije oblikovanje takve samo-koncepcije, u radu se predstavljaju prvi rezultati empirijskog istraživačkog projekta koji je još uvijek u tijeku, a kojem su osnova dubinski stručni intervjui s predstavnicima nakladničkih studija, studijskih programa i znanstvenih institucija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njihovi odgovori daju uvid u temeljna pitanja povezana s nakladničkim studijima kao disciplinom, koristeći pritom pristup gradnje odozdo (bottom-up). Nakon predstavljanja jasnog i različitog sjevernoameričkog pogleda kao dodatne referentne točke, rad daje daljnje priloge raspravi o nakladničkim studijama