Tekst problematizira pitanje civilizacije u sklopu globalizacijskih procesa. Globalizacija se naime oblikuje kao »novi totalitet« nepostojanog i konfliktnog karaktera, u kojem se otvaraju mnoga »stara«, velika i mala pitanja sociološkog mišljenja. To dovodi i do novog pristupa civilizaciji. U povijesti tog pojma do sada su prevladavala dva koherentna pristupa: utemeljiteljski, raciona-lističko–univerzalistički, iz doba prosvjetiteljskog prijeloma, i pluralistički, u prvoj polovici 20. stoljeća (Toynbee, Sorokin, Quigley). Najnoviji, treći pristup, koji se oblikuje u doba globalizacije, predstavlja vidan odmak, čak i zaokret. Riječ je o zaokretu koji civilizaciju više ne promatra kao puki termin, nego kao splet zbiljske moći, kao glavnog akt...