Na temelju rezultata istraživanja provedenog na slučajnom reprezentativnom uzorku (N=547) studentske populacije zagrebačkog i riječkog Sveučilišta analizira se (1) odnos općenitih stavova o odnosu priroda–čovjek i konkretnijih stavova o »klasičnim« ekološkim problemima i temama (nuklearna energija, zaga|ivanje okoliša, iscrpljivanje resursa, demografski problemi, kvaliteta hrane, zaštita okoliša) te (2) odnos obiju vrsta stavova i spremnosti za proekološko angažiranje. Faktorskom analizom općenitih stavova o odnosu čovjek–priroda dobivene su, prema očekiva¬njima, tri latentne dimenzije: antropocentrizam, tehnicizam i naturalizam. Analizom konkretnijih stavova ekstrahirano je šest vrlo slabo povezanih dimenzija koje odgovaraju pojedinim ekol...