MOLITVA OPTINSKIH OTACA

Optina Pustinj jest pravoslavni ruski samostan (manastir) iz 14. stoljeća blizu grada Kozeljsk u Kalužskoj guberniji (županiji). Prema legendi, osnovao ga je krajem 14. stoljeća razbojnik Opta koji se je pokajao i zamonašio dobivši ime Makarij. Boljševici su zatvorili manastir nakon Listopadskoga prevrata (“Oktobarske revolucije”), a monasi su uhićeni, strijeljani, te zatočeni u sovjetskim logorima. Sve su ondanje brige i zagane (probleme) polagali Gospodinu i Njemu se jadali. Godine 1987. Optina je iznova vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Vjerojatno malo tko zna Molitvu optinskih otaca koju su izmolili na ruskom jeziku starci iz Optine. Optinski starci - to je osobita blagotvorna pojava u životu pravoslavne Rusije. U vjerskom smislu "starac" (rus. starec) znamenuje (znači) duhovno mudroga otca. Kao što je poznato, najveći su ruski pisci i mudroslovi (filozofi) išli u optinskih otaca da od njih traže duhovni savjet. Primjerice, F. Dostojevski, N. Gogolj, L. Tolstoj, I.Turgenjev, A. Solženjicin, V. Solovjov, A. Homjakov, P. Kirjejevski i dr. Bili su u Optini skladatelj P. Čajkovski, pjesnik S. Jesenjin, vjerski mudroslov V. Rozanov, pjesnikinja A. Ahmatova i mnogi drugi. Ozračje je Optine u 19. stoljeću potanko opisao u svojem romanu Braća Karamazovi Fjodor Mihajlovič Dostojevski, posebno u liku Aljoše Karamazova u onom starcu Zosime, kroz kojega je pisac želio podsjetiti na glasovitoga otca Optine jeroshimonaha Ambrozija Optinskoga (1812.-1891.). Prenosimo prijevod Molitve optinskih otaca s ruskoga na hrvatski književni (standardni), čakavski (srednjočakavski), te kajkavski dijalekt