The Sociological and Philosophical Foundations of Ethnographic Research

Temeljni cilj rada jest pružiti uvid u sociološka i filozofska uporišta suvremenih etnografskih istraživanja. Shodno tome, polazište je rasparava o prikladnosti i neprikladnosti kvalitativnih i kvantitativnih pristupa. Potom se razmatra naturalizam ili sociološki pozitivizam koji podrazumijeva ideju jedinstva prirodnih i društvenih znanosti. Bilježi se i primjena relativizma što reflektira utjecaj fenomenologije 60-tih i 70-ih dvadesetog stoljeća. Anti-realistički „preporod“ izvršio je također značajan utjecaj na etnografiju, a njegove posljedice sadržane su u postupku prihvaćanja konstruktivističkih perspektiva unutar istraživačkog procesa. Sagledava se i tradicija kreativne i interpretativne sociologije, dočim je u kontekstu relacije poststrukturalizma i etnografije naglasak na individualnom tumačenju socijalne realnosti i položaja pojedinca u socijalnom svijetu. Utjecaj fenomenologije iščitava se unutar naglaska na potpunoj uključenosti u određene društvene ili kulturne grupe sa ciljem otkrivanja ključnih ideja. Interakcionistička etnografija proistječe izravno iz organiziranih prepostavki simboličkog interakcionizma, dočim su dodirne točke etnometodologije i etnografije sažete u preklapanju perspektiva usmjerenih prema intepretativnim tradicijama temeljenih na životnom svijetu, sličnom pogledu na uloge društvenih aktera i tipičnom izbjegavanju kvantitativnih teorijskih pristupa stvarnosti.The basic aim of this paper is to provide insight into the sociological and philosophical bases of contemporary ethnographic research. Accordingly, we start from a discussion of the appropriateness and inappropriateness of qualitative and quantitative approaches.The paper provides a discussion of naturalism and sociological positivism, which argues for the idea of the unity of the natural and social sciences. The application of relativism is recorded, which reflects the influence of the phenomenology of the 60s and 70s of the twentieth century. The anti-realist “rebirth” has also made a significant impact on ethnography, and its consequences are contained in the process of the acceptance of constructivist perspectives within the research process. This paper also examines the traditions of creative and interpretive sociology, whereas in the context of the relationship between poststructuralism and ethnography emphasis is placed on an individual interpretation of social reality and an individual position in the social world. The influence of phenomenology can be read within an emphasis on full participation in certain social or cultural groups with the aim of discovering its key ideas. Interactionist ethnography derives directly from organized assumptions of symbolic interactionism, whereas the contact point of ethnomethodology and ethnography is summarized in their overlapping perspectives which are aimed at interpretative traditions based on the life-world, which have similar views on the role of social actors and which avoid the typical quantitative theoretical approach to reality