WHICH MEDICINES WE PRESCRIBED MOSTLY IN 2012?

Uvod. Analiziranje lijekova s najvećim opsegom potrošnje, kao i onih s najvećim financijskim troškovima, daleko premašuje puki zdravstvenostatistički značaj, otvarajući brojna pitanja o njihovom pravom mjestu i ulozi u suvremenoj farmakološkoj terapiji. Cilj rada je istražiti ukupnu potrošnju lijekova u 2012. godini, terapijsku potrošnju izraženu u DDD i financijsku izraženu u kunama, te specifično, potrošnju najpropisivanijih lijekova u izvanbolničkoj zaštiti. Materijali i metode. Istraživanje je kritička analiza (audit), temeljena na rutinski prikupljenim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. Iz javno dostupnih podataka o godišnjem potrošnji lijekova, prikupljeni su podaci o općoj potrošnji bolničkoj i izvanbolničkoj, te podaci o potrošnji dvadeset lijekova koji su najčešće propisani na recept na teret HZZO-a, dvadeset lijekova u režimu slobodne prodaje, te prvih dvadeset s obzirom na financijski trošak, kao i podaci o potrošnji lijekova po županijama. Rezultati. Najveća ukupna, bolnička i izvanbolnička potrošnja, terapijska (izražena stopom DDD/ 1000 stanovnika/ dan) i financijska, odnosila se na kardiovaskularne lijekove, iza kojih su slijedili lijekovi s djelovanjem na živčani sustav. Među 20 najpropisivanijih lijekova na recept u PZZ-u, na prvom mjestu su bili ramipril, amlodipin i diazepam, dok su prema financijskim pokazateljima na prva tri mjesta atorvastatin pantoprazol i lizinopril HCT. Također veliki udio u financijskoj potrošnji otpada na lijekove koji su propisani po preporuci kliničkih specijalista, kao što su atipični antipsihotici i biološki lijekovi. U potrošnji lijekova koje pacijenti sami kupuju (OTC lijekovi) najčešća je acetilsalicilna kiselina, te analgetici i antipiretici, uključujući i nesteroidne antireumatike. Također je uočena velika razlika u potrošnji među pojedinim županijama. Zaključak. U komparaciji s literaturnim spoznajama, visoka potrošnja kardiovaskularnih lijekova je razumljiva zbog javno-zdravstvenog značaja tih bolesti, ali bi se trebao preispitati, s terapijskog i financijskog gledišta, visok udio u potrošnji nekih lijekova, kao što su ramipril, atorvastatin, diazepam, pantoprazol kao i udio lijekova koji su izvan propisivačke ingerenciji liječnika obiteljske medicine.Introduction. Analysis of pharmaceuticals with the highest consumption rate, as well as those with the highest financial costs, significantly exceeds the mere health statistical importance, opening numerous questions on their true place and role in contemporary pharmacologic therapy. Aim. The aim was to investigate total drug consumption in 2012, therapeutic consumption expressed in defined daily doses (DDD/1000 inhabitants/day), financial consumption in kunas (HRK), and specifically, the use of most frequently prescribed drugs in community health care setting. Materials and methods. The research was a critical analysis (audit), based on routinely collected data from the Agency for Medicinal Products and Medical Devices of Croatia. Data on total drug consumption, in both community and hospital settings, of twenty most frequently prescribed refundable drugs, twenty most frequently prescribed non refundable drugs (OTC), twenty drugs withthe largest share in financial costs, and data on consumption at regional level (between counties) were extracted from the publicly available annual reports. Results. The highest total consumption (hospital and community), both therapeutic (in DDDs/1000 inhabitants/ day) and financial, was recorded for cardiovascular drugs, followed by nervous system drugs, were extracted from the publicly available annual reports. Among twenty most prescribed refundable pharmaceuticals in primary care were: ramipril, amlodipin and diazepam, while atorvastaton, pantoprazol and lisinopril HCT were three best-selling drugs which were responsible for high financial expenses. The great share in financial expenditure belonged to drugs prescribed upon recommendation of clinical specialists, such as atypical antiosychotics and biological agents. Acetylsalycilic acid and analgesics (including no steroid anti-inflammatory drugs) prevailed mostly among the OTC drugs. There were great differences in consumption among counties. Conclusion. When we compare our findings with those we found in literature, such a large use of cardiovascular drugs is understandable, because of cardiovascular diseases public health significance. High usage of several drugs, such as ramipril, atorvastatin, diazepam and pantoprazol should be revised from the therapeutic and financial point of view, as well as the proportion of drugs for which family practitioners are not competent to prescribe