Judicial Control of Administrative Authorities in Europe: Toward a Common Model

Sudska kontrola uprave pokazuje veliku raznovrsnost u različitim europskim zemljama. Ipak, iza te raznovrsnosti stoje zajednička ishodišta i ograničen broj organizacijskih modela. Glavnu tendenciju u razvoju sudskog nadzora javne uprave predstavlja europeizacija. Mogu se razlikovati dvije svrhe sudske kontrole uprave, zaštita subjektivnih prava i zastupanje objektivne zakonitosti. Te su dvije svrhe u vezi s dva različita koncepta upravnog sudovanja, kao dijela pravosudnog sustava ili kao faze (i dijela) upravnog odlučivanja. Oni bi se mogli povezati i s dva različita pogleda na ulogu sudova, »supstancijalističko« traženje pravog rješenja ili proceduralni pristup koji ide za nepristranim ispitivanjem suprotnog stajališta. Organizacijske varijante, od povjeravanja sudske kontrole djelovanja javnopravnih tijela specijaliziranim upravnim sudovima do njezina dodjeljivanja redovitim sudovima, manje su važne, u usporedbi s tim temeljnim orijentacijama. Gotovo se posvuda uviđa potreba za specijaliziranim i nezavisnim upravnim sucima, čak i ako se praktični detalji te specijalizacije razlikuju od zemlje do zemlje. Ono što je stvarno odlučujuće u ocjeni kvalitete upravnog sudovanja tiče se uvjeta pristupa sudu, širine nadzora (akti i akcije koje se mogu poduzeti) te intenziteta provjeravanja (pitanje širine ovlasti odlučivanja). Ako se u različitim europskim zemljama na ta pitanja još uvijek daju različiti odgovori, način njihova postavljanja je isti. U čitavoj je Europi primjetna opća tendencija prema daljnjem razvoju sudske kontrole uprave. Prvo, posvuda se širi koncept zakonitosti, što širi i sudsku kontrolu uprave. Nadalje, jaka je tendencija europeizacije te kontrole zbog rastućeg utjecaja Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde, ali i zbog kontakata i razmjene među sucima i pravnicima širom Europe. Svi ti kontakti pridonijeli su pojavi niza temeljnih načela europskog upravnog prava, kao što su načelo razmjernosti ili načelo legitimnih očekivanja. Na kraju, može se primijetiti opći trend integriranja svrhe dobre vladavine i uprave u mehanizme sudskog nadzora upravnih aktivnosti. Sudska kontrola nije neprijateljska u odnosu na snagu javne uprave nego je baš može povećati.The paper analyses the most fundamental aspects of the judicial control of administrative authorities in the different European countries. Behind the diversity of philosophical backgrounds and organisational models, there are common references and similar tendencies in the evolution of judicial review on public administrations, revealing a growing europeanisation of this issue. The choice of giving judicial review of public bodies to specialized administrative courts or leaving it by ordinary courts appears to be of secondary importance. What is really decisive to assess the quality of administrative justice is how to combine the protection of »subjective rights« and the promotion of »objective legality « and how regulate the conditions of admissibility to the courts (standing), define the scope of the control (acts and actions that can be submitted) and guarantee the intensity of verification (the issue of »discretionary powers«). Everywhere in Europe, there is an extension of the concept of legality, which enlarges the framework of judicial control, a growing influence of the European Court of Human Rights and the European Court of Justice and an increasing process of exchange between judges and lawyers of different countries. All these exchanges have contributed to the emergence of a set of major principles of European administrative law and to the emergence of a common European model of judicial review in the field of administrative action