U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj i Slavoniji javlja se proces ukidanja kmetske zavisnosti, odnosno tranzicija u nove kapitalističke proizvodne odnose. Za izgubljena podavanja zemljoposjednici su dobivali novčanu naknadu zbog čega je uveden tzv. zemljorastereteljni prirez. Ta obveza predstavljala je velik teret za seljaštvo, pa je zbog nje seljaštvo dolazilo u sve teži gospodarski položaj. To se vidi iz činjenice da istovremeno s procesom zemljorasterečenja raste i visina opterećenja posjeda, prisilna naplata obveza, cijepanje pa i oduzimanje dijelova ili cijelih posjeda. To je rezultiralo stalnim rastom broja malih i sitnih posjeda, koji ne omogućuju egzistenciju, a kako se vrlo teško odlazilo sa zemlje, to znači da su se uvjeti ž...