THE ANALYSIS OF GEOGRAPHICAL CONTENT OF THE MAP BY STJEPAN GLAVAČ

Stjepan Glavač je sav svoj umni, fizički rad i umjetničku darovitost usm­jerio na svoje, po procesu izrade složeno, a po značenju veliko kartografsko djelo. To je geografska karta Hrvatske iz 1673. godine. Ona, kao djelo jednog autora, pripremana i izrađivana u vrijeme velike političke nesigurnosti kao i ograničenih tehničkih mogućnosti, istinski zadivljuje. Prema tome, na sve nenamjerno počinjene greške, na sva odstupanja od stvarnih geografskih činjenica, što se mogu utvrditi usporedbom sa su­vremenim zemljovidima, treba gledati kroz vrijeme, uvjete i prilike u kakvim je Glavač radio. A one su bile izuzetno teške i pogibeljne. Glavačev zemljovid, kao prvi detaljan prikaz, iako samo dijela današnje Hrvatske, koristan je za paleogeografska, historijska i druga istraživanja. Kao kartografski i općekulturni dokument Glavačev zemljovid predstavlja vrije­dan doprinos nacionalnoj baštini Hrvatske.All his intellectual and physical capacities, as well as his artistic talent, Stjepan Glavač directed to his compound and very significant cartographic work. It is the geographical map of Croatia of 1673. As the work of one author, being done in the of great political unsafety and limited technical pos­sibilities, it really fascinates. Therefore, all unintentionally made mistakes and deviations from the geographic facts which can be ascertained compared to the modern maps, should be observed in the time, conditions and circumstances in which Glavač worked. And they were extremely hard and dangerous. Glavač\u27s map, as the first detailed repesentation of although just a part of present-day Croatia, is useful for paleogeographic, historic and other studies. As a cartographic and general-culture document Glavač\u27s map represents a valuable contribution to the national inheritance of Croatia