Testing evolutionary hypothesis on jealousy in extroverted and introverted men and women

Prema evolucijskim postavkama evoluirali su specifični psihološki mehanizmi koji uključuju veću osjetljivost muškaraca na seksualnu, a žena na emocionalnu nevjeru partnera. Iako još uvijek postoje nekonzistentni rezultati, koji proizilaze i iz različitih metoda ispitivanja, većina studija potvrđuje evolucijsku hipotezu. Dosadašnje studije također izvještavaju o negativnim relacijama između ekstraverzije i ljubomore, ne pružajući uvid u specifične reakcije na scenarije nevjera kod ekstravertiranih i introvertiranih ispitanika. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati postoje li značajne razlike u reakcijama na specifične oblike nevjera (emocionalna i seksualna) kod ekstraverata i introverata oba spola, koristeći metodu prisilnoga odabira i mjereći pri tom vrijeme odluke. U svrhu kategorizacije ispitanika u skupine ekstraverata i ntroverata, predispitivanje je provedeno na 219 ispitanika heteroseksualne spolne orjentacije, koji su ispunili Eysenckov upitnik ličnosti (EPQ). U glavnom dijelu ispitivanja sudjelovalo je 50 muškaraca i 47 žena, dobi od 18 do 27 godina. Glavni dio ispitivanja uključivao je ispitivanje ljubomore orginalnom metodom prisilnoga izbora, koja od ispitanika zahtijeva zamišljanje scenarija emocionalne i seksualne nevjere partnera. Prilikom odabira jednoga od dva prezentirana scenarija nevjere, sudionicima je mjereno i vrijeme odluke. U skladu s evolucijskom hipotezom, primjenom orginalne metode prisilnoga odabira utvrđena je veća ljubomora muškaraca na seksualnu nevjeru, dok je mjerenjem vremena odluke, potvrđena pretpostavka o mehanizmu emocionalne ljubomore kod žena. U usporedbi s introvertima, ekstraverti oba spola pokazali su veću osjetljivost na spolno specifične tipove nevjera. Mjerenjem vremena odluke nisu potvrđene hipoteze o kraćem vremenu reagiranja na scenarije nevjera kod introverata.Based on the results of previous studies that have investigated the dynamics of the cardiovascular system, it can be said that this system, among other things, has nonlinear characteristics. The main aim of this study was to investigate changes in the nonlinear dynamic of cardiac activity during the performance of psychomotor tasks with different information load (Fitts’ tapping). The study included 40 healthy (with no cardiovascular disorders) participants who were approximately the same age (19 – 23 years). Their task was to perform psychomotor tasks with varying degrees of information load. Tapping tasks were performed for 15 minutes (adjusted to the number of units of time series, which are sufficient for the planned analyses, a minimum of 1000 data). The results showed that the cardiovascular system, regardless of the complexity of the performed psychomotor activities, has the characteristics of chaotic dynamics since all obtained largest Lyapunov exponents were positive. The calculated correlation dimensions indicate that the system has a medium dimensionality. With increasing difficulty of Fitts’ tapping tasks, the correlation dimension has a tendency of reduction, and the percentage of recurrence and determinism shows a significant increase