Autor analizira ambivalentnosti liberalizma glede političkih i ekonomskih sloboda. Dok su klasični liberali zastupali slobodu pojedinca nasuprot aristokratskoj državi, moderni se liberali zalažu za kontroliranu vladavinu većine putem države i prava. Kako je njihova prvotna ideja o slobodi privatnog vlasništva u praksi bila temelj za stvaranje neograničenog bogatstva, oni teže njenoj korekciji ograničavanjem vlasništva od strane države, što bi prema njihovom mišljenju dovelo do srednjeg oblika vlasništva. Međutim, zalaganje za srednje vlasništvo i srednju državu ne daje dostatni izborni uspjeh, pa se liberali priklanjaju konzervativnoj ideji zaštite općeg dobra od furije privatnih interesa. Današnja marginalizacija liberalnih stranaka ne ome...