Autor smatra da je demokracija kao vladavina puka nedovoljno određen pojam, što otvara prostor za konkurirajuće koncepcije demokracije: liberalne, socijalističke, pa i kršćanske. Specifičnost je kršćanskog poimanja demokracije uvažavanje drugog čovjeka, zahtjev za sudjelovanjem pojedinca u politici i obveza vlasti da se brine za dobrobit svakog. Autor ukazuje na to da je kršćanska demokracija, s naglašenom moralnom komponentom politike, bila osobito atraktivna u zemljama koje su proživjele fašistički totalitarizam. Iako velika kršćanska načela čovjekoljublja nisu ostvarena u društvenom i političkom životu, autor zaključuje da suvremeni globalni izazovi čovječanstva daju poruci evanđelja praktičnu aktualnost.Democracy, as the government of p...