The productivity of Croatian psychologists: A scientometric analysis of network cooperation on works indexed in the WoS database from 1991 to 2010

Svrha rada je opisati produktivnost i međusobnu suradnju registriranih znanstvenika iz područja psihologije u Hrvatskoj (N = 241). Podaci o objavljenim radovima preuzeti su iz citatne baze WoS (Web of Science) za 169 znanstvenika u razdoblju od 1991. do 2010. godine. U skupu dobivenih radova (882 radova) provedena je analiza produktivnosti i koautorstva. Dobiveni rezultati o visokoj proporciji višeautorskih radova i nepostojanju spolnih razlika u produktivnosti u skladu su s nalazima u literaturi. Za analizu međusobne suradnje korištena je metoda analiza mreža (engl. social network analysis). Obrađeni su indikatori koji proizlaze iz tog pristupa i opisuju mrežu (gustoća i najveća komponenta) kao i poziciju pojedinca unutar mreže (mjere centralnosti: stupanj centralnosti, međupovezanost i blizina, te artikulacijski čvorovi i nepovezani članovi). Utvrdili smo da su dobiveni indikatori umjereno do visoko povezani s produktivnošću znanstvenika. Radi uvida u razvoj mreže suradnje provedena je analiza karakteristika mreže kroz vrijeme. Zaključujemo da analiza mreže pruža korisne prediktore znanstvene produktivnosti i dodatne informacije o međusobnoj suradnji članova mreže. Za cjelovitiji uvid u suradnju buduća istraživanja bi trebala uzimati u obzir i druge oblike suradnje te nadopuniti nacrte istraživanja relevantnim varijablama poput zadovoljstva poslom i organizacijske klime. Rezultati se mogu iskoristiti pri planiranju, organizaciji i evaluaciji znanstvene djelatnosti.The purpose of the research is to describe the productivity and cooperation of registered scientists in the field of Psychology in Croatia (N = 241) based on journal publications indexed in the Web of science (WoS) in the time period 1991-2010. A total of 882 publications were found for 169 authors and authorship and co-authorship were analysed. Productivity data is presented on a descriptive level. The results show a high proportion of multi-author works and a lack of gender differences in productivity which is in agreement with the current literature. For the analysis of cooperation, we used social network analysis methodology including analysis of the network through four separate time periods. Indicators describing both the network (density, largest component) and the position of nodes (authors) in the network (centrality measures: degree centrality, betweenness, closeness, articulation points and singles) were calculated and found do be in a medium to highly correlation with author productivity. We conclude that network analysis provides useful productivity predictors and additional insight into cooperation among members. For a more complete cooperation analysis, future research should also encompass other forms of cooperation as well as use additional relevant variables such as job satisfaction and organisational climate. The results may be useful for the planning, organisation and evaluation of scientific efforts