Izgradnja i korištenje digitalnih zbirki na primjeru tri hrvatske knjižnice

Sve učestaliji projekti digitalizacije kulturne baštine koji se provode, kako u inozemstvu, tako i u hrvatskim knjižnicama, dokaz su važnosti kulturne baštine i nastojanja zaposlenika kulturnih informacijskih ustanova da se projekti digitalizacije provedu što je kvalitetnije moguće radi očuvanja starih izvornika. Rad je fokusiran na temu sadržaja, organizacije i predstavljanja zbirki u knjižnicama s ciljem pronalaska najučestalije grupe korisnika i njihove percepcije zbirki. Analizira se i učestalost posjećivanja mrežnih stranica knjižnica i njihove digitalizirane građe od strane korisnike i problematika s kojom se susreću knjižničari prilikom postupka digitaliziranja građe. U teorijskom poglavlju se govori o kulturnoj baštini općenito, zatim o njezinim vrstama, pravnim i financijskim aspektima zaštite građe te o ciljevima i svrsi njezina digitaliziranja. Naglasak je stavljen na kriterije za odabir građe i tehnologije uz održavanje i njihovo financiranje kao čestim problemima. Analiziraju se smjernice za digitalizaciju kulturne baštine, standardi za metapodatkovne opise zbirki uz primjere nekih od nacionalnih projekata digitalizacije. U radu se istražuje digitalizirana građa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu na način da se opisuje povijest nastanka zbirki, zatim njihova sučelja i stanje samih zbirki uz navođenje primjera vrsta i količine djela koje knjižnice sadrže. U fokusu istraživanja je način na koji knjižnično osoblje organizira i predstavlja zbirke na web stranicama knjižnica, rješava pravne probleme autorskog prava i pristupa i izgleda sučelja samih zbirki.The increasing number of cultural heritage digitisation projects being carried out both abroad and in Croatian libraries are a testament to the importance of cultural heritage and the efforts of cultural information institutions staff to carry out the highest quality digitalization projects to preserve old originals. The paper focuses on the topic of content, organization and presentation of collections in libraries with the aim of finding the most common group of users and their perception of collections. The frequency of user visits to the web pages of libraries and their digitized material is analyzed as well as the problems faced by librarians in the process of digitizing material. The theoretical chapter discusses cultural heritage in general, its types, legal and financial aspects of the protection of material and the aims and purpose of its digitisation. Emphasis is placed on criteria for the selection of materials and technology in addition to maintenance and their financing as common problems. Guidelines for the digitisation of cultural heritage, standards for metadata descriptions of collections are analyzed, with examples of some of the national digitisation projects. The paper examines the digitized material of the library of the National and University Library in Zagreb, the Library of the Croatian Academy of Sciences and the Public Library of Marko Marulić in Split, in order to describe the history of the collections, their interfaces and the state of the collections themselves, giving examples of the types and quantities of works that libraries contain. The focus of the research is on how library staff organize and present collections on libraries' websites, solve legal problems of copyright and access, and the appearance of the interface of the collections themselves