Globalni lanci vrijednosti i četvrta industrijska revolucija

Globalni lanci vrijednosti pojava su koja na važnosti dobiva 1980-ih godina i to ponajprije zbog liberalizacije međunarodne trgovine i zbog pojave novih tehnologija koje su omogućile da transport, komunikacija i dijeljenje informacija budu brži, jednostavniji i jeftiniji. Globalne lance vrijednosti karakterizira fragmentacija proizvodnog procesa gdje se proizvodne aktivnosti odigravaju u većem broju zemalja i poduzeća. Prednosti integracije u globalne lance vrijednosti nisu ravnomjerno raspoređene među zemljama. Razvijene zemlje fokusiraju se na aktivnosti koje se nalaze na samom početku ili samom kraju proizvodnog procesa (npr. istraživanje i razvoj, dizajn proizvoda, marketing i podrška kupcu), a to su aktivnosti koje donose veću dodanu vrijednost proizvodu nego aktivnosti koje se nalaze u središnjem dijelu proizvodnog procesa (npr. proizvodnja). Upravo su te aktivnosti locirane u zemljama u razvoju i koje zbog toga ne iskorištavaju u potpunosti prednosti koje pružaju globalni lanaci vrijednosti. Četvrta industrijska revolucija ili Industrija 4.0 pojava je koja će u budućnosti imati veliki utjecaj na globalne lance vrijednosti. Industriju 4.0 karakteriziraju pojave tehnologija kao što su Internet stvari i računarstvo u oblaku, pojava samosvjesnih i samoučećih strojeva te spajanje fizičkih objekata i ljudi s virtualnim. Ipak, ono što će biti zaštitni znak četvrte industrijske revolucije je potpuna automatizacija proizvodnog procesa. Industrija 4.0 imat će dvojak učinak na globalne lance vrijednosti. S jedne strane omogućit će da globalni lanci vrijednosti zbog novih tehnologija budu još efikasniji. S druge strane, padat će važnost ljudskog rada i neka poduzeća će svoju proizvodnju iz udaljenih zemalja preseliti bliže tržištu. Sudjelovanje Hrvatske u globalnim lancima vrijednosti u proteklim godinama pada, a prema modelu Svjetskog ekonomskog foruma Hrvatska nije spremna ni za promjene koje donosi četvrta industrijska revolucija