The influence of famming technique on the behaviour and meat quality of fish

Povećana potražnja ribe na tržištu, usporedo s prelovom prirodnih populacija, nameće potrebu za povećanjem proizvodnje u akvakulturi te poboljšanjem tehnologije i metoda uzgoja. Istovremeno, zahtjevi tržišta za kvalitetnom ribom svakodnevno su sve izraženiji. Stoga je cilj ovog rada bio pregledom dostupne znanstvene literature pored opisa značajki kvalitete i metoda njezine ocjene, opisati postmortalne promjene na mesu ribe te čimbenike koji utječu negativno na brzinu njihovog nastanka. Pored toga opisane su i promjene ponašanja te ostali indikatori dobrobiti / stresa, koji nam tijekom uzgoja mogu ukazati blagovremeno na nepravilnosti koje bi se, ukoliko ne budu ispravljene, mogle negativno odraziti na kvalitetu finalnog proizvoda. Naime, brzina kvarenja mesa ribe ovisi o dobroj proizvođačkoj i higijenskoj praksi, a očituje se brzinom kojom se odvijaju postmortalne promjene. Ove se promjene dijele u četiri faze do kvarenja. Pri tome je potrebno što više produžiti prvu fazu, fazu pojačanog lučenja sluzi i mrtvačke ukočenosti, kada je riba najbolje svježine. Vrijeme pojave mrtvačke ukočenosti, do koje obično dolazi nekoliko sati po uginuću, ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: vrsta, veličina ribe, zemljopisno područje u kojem je uzgojena, količina stresa kojem je u uzgoju i pri izlovu bila izložena, kao i postupanje s ribom nakon izlova. Kako stres izazvan bilo kojom vrstom stresora (biološki, kemijski, fizikalni i manipulativni) utječe na pojačanu potrošnju energije, upravo je on glavni čimbenik kojeg je tijekom uzgoja i pri izlovu potrebno maksimalno reducirati. To se postiže tehnološkim mjerama od kojih su najvažnije održavanje optimalne kvalitete uzgojne sredine prilagođene nasadnoj gustoći, pravilno hranjenje i pažljivo postupanje s ribom. Stoga je za očuvanje kvalitete mesa bitno ribu uzgajati u prilagođenim uvjetima specifičnim za vrstu te ispravno rukovati s njom uz pridržavanje svih higijenskih mjera. Štetni faktori (stresori) očitovat će se u smanjenoj dobrobiti riba koju je moguće uočiti ne samo u fiziološkim odgovorima, već i u ponašanju riba. Zato je od izuzetne važnosti ove promjene ponašanja uočiti blagovremeno. Nadalje, dobra proizvođačka praksa, osim osiguranja kvalitetnog okoliša i uzgojnih uvjeta mora obuhvatiti i pravilno rukovanje ribom tijekom i nakon izlova. To uključuje pogodnu metodu omamljivanja, higijensko i pravilno rukovanje ribom, te neprekidno održavanje hladnog lanca od trenutka izlova do krajnjeg potrošača. Za kvalitetu mesa važno je uskladiti interes proizvođača koji predstavlja povećanu stopu rasta pri gustim nasadima i zahtjeve uzgajane vrste kako bi se dobio optimalan omjer kvalitete i kvantitete željenog proizvoda.Overfishing of natural populations along with increased market demand for fish, imposes the need to increase aquaculture production and improve farming technology and methods. Demand for fish quality is also becoming more highlighted on daily basis. Therefore, the aim of this paper was to review the existing scientific literature and to describe traits of quality and methods of its assessment plus postmortem changes in fish meat and factors that negatively affect them. In addition, changes in behavior are described alongside other factors indicating welfare/stress, which can indicate irregularities in fish farming that could, if not corrected, negatively affect the quality of the final product. The spoilage rate of fish meat may be reduced by good husbandry and handling practices combined with hygiene procedures which are manifested by the speed with which postmortem changes occur. These changes are divided into four phases. It is necessary to prolong the first phase, the phase increased mucus secretion and rigor mortis, as much as possible, because then the fish is at its best freshness. Rigor mortis usually occurs within several hours after death, depending on a number of factors such as: species, size of the fish, geographical area where fish was cultured, the amount of stress to which fish was exposed during farming and harvest, as well as postharvest handling. Stress caused by any type of stressor (biological, chemical, physical and manipulative) influence energy consumption, and presents the main factor that needs to be reduced during farming and harvesting. This is achieved through technological measures, especially trough maintenance of the optimal quality of rearing environment, adjusted to stocking density, proper feeding regimes, and careful handling. Therefore, in order to preserve the quality of fish meat, it is important to rear the fish in adapted conditions specific to the species and to handle it properly in compliance with all hygienic measures. Harmful factors (stressors) will be manifested in reduced welfare which can be observed not only in physiological responses but also in behavior of the fish. That is why it is utterly important to notice any change of behavior on time. Good manufacturing practice, in addition to ensuring a quality environment and rearing conditions, must include the proper handling of fish during and after harvesting. This includes a convenient method of stunning, hygienic and proper handling of fish and continuous maintenance of the cold chain from to moment of catch to the final consumer. Therefore, it is important to reconcile the interest of the producer, which represents an increased growth rate at high densities, and the requirement of the cultivated species in order to obtain the optimal ratio of quality and quantity of the desired final product