Nakon neuspjeloga pokušaja zagrebačkoga gradskog načelnika Adolfa Mošinskog i vijećnika Adolfa Hudovskog da se donese građevni red 1894., godine 1908. i 1909. traje rasprava o tri varijante (smjera) realizacije novoga prijedloga građevnoga reda grada Zagreba, koje su razrađene i analizirane u ovome članku. Prva je varijanta Vladoja Eisenbarta, koji je nastavio i razradio ideju građevnoga reda kao jednoga od osnovnih instrumenata u reguliranju gradova. Eisenbartov tekst iz 1908. preradio je kolektiv autora brojnim primjedbama nakon dugotrajne rasprave u konačni prijedlog iz 1909. godine. Drugu varijantu zagovarali su inženjeri Antun Kostial st., Mirko pl. Ferrich, Kamilo Bedeković i odbor Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta, koji su Eis...
Ovaj članak nastavlja se na članak „Građevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju od 1919. do 1931....
Devetnaesto stoljeće imalo je ključnu ulogu u oblikovanju naših gradova. Vrijeme je to kada se naša ...
Zagrebački Kaptol danas je dio povijesne jezgre Zagreba na kojemu je veća graditeljska djelatnost za...
Zagreb, glavni i najveći grad Hrvatske i Slavonije te brzorastući grad Austro-Ugarske Monarhije, tij...
Nakon rušenja povijesnih objekata na Kaptolu, posebice Bakačeve kule, prostor pred katedralom zajedn...
U ovom radu prikazan je razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine. Rad se nadovezuje...
Osvrtom na ekonomski i gospodarski razvoj Rijeke potkraj 19. stoljeća autor ukazuje na potrebu za do...
Autor u svome radu obrađuje i analizira povijesni i prostorni razvoj zagrebačkog naselja Trnje i nje...
Autor obrazlaže osnovne teorijske postavke istraživanja urbane povijesti i mogućnost njihove primjen...
Izgradnja zagrebačke željeznice u 19. stoljeću direktno je utjecala na smjer i intezitet prostornog ...
U radu se kroz četiri veće teme promatra odnos prema Donjem gradu, odnosno prema povijesnom ambijent...
The paper analyses the 1923 Belgrade Master Plan's preparation and implementation process, a signifi...
Najatraktivnije zagrebačko rezidencijalno područje, sjeverni dio grada, na krajnjim obroncima Medved...
The City of Užice had 2490 inhabitants in mid 1862. Following the order of the state administration ...
Ovim se tekstom željela prikazati i ocijeniti vrijednost arhivskoga gradiva nastalog radom Gradske u...
Ovaj članak nastavlja se na članak „Građevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju od 1919. do 1931....
Devetnaesto stoljeće imalo je ključnu ulogu u oblikovanju naših gradova. Vrijeme je to kada se naša ...
Zagrebački Kaptol danas je dio povijesne jezgre Zagreba na kojemu je veća graditeljska djelatnost za...
Zagreb, glavni i najveći grad Hrvatske i Slavonije te brzorastući grad Austro-Ugarske Monarhije, tij...
Nakon rušenja povijesnih objekata na Kaptolu, posebice Bakačeve kule, prostor pred katedralom zajedn...
U ovom radu prikazan je razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine. Rad se nadovezuje...
Osvrtom na ekonomski i gospodarski razvoj Rijeke potkraj 19. stoljeća autor ukazuje na potrebu za do...
Autor u svome radu obrađuje i analizira povijesni i prostorni razvoj zagrebačkog naselja Trnje i nje...
Autor obrazlaže osnovne teorijske postavke istraživanja urbane povijesti i mogućnost njihove primjen...
Izgradnja zagrebačke željeznice u 19. stoljeću direktno je utjecala na smjer i intezitet prostornog ...
U radu se kroz četiri veće teme promatra odnos prema Donjem gradu, odnosno prema povijesnom ambijent...
The paper analyses the 1923 Belgrade Master Plan's preparation and implementation process, a signifi...
Najatraktivnije zagrebačko rezidencijalno područje, sjeverni dio grada, na krajnjim obroncima Medved...
The City of Užice had 2490 inhabitants in mid 1862. Following the order of the state administration ...
Ovim se tekstom željela prikazati i ocijeniti vrijednost arhivskoga gradiva nastalog radom Gradske u...
Ovaj članak nastavlja se na članak „Građevinski propisi za grad Zagreb u razdoblju od 1919. do 1931....
Devetnaesto stoljeće imalo je ključnu ulogu u oblikovanju naših gradova. Vrijeme je to kada se naša ...
Zagrebački Kaptol danas je dio povijesne jezgre Zagreba na kojemu je veća graditeljska djelatnost za...