The influence of red deer on forest habitats of Moslavačka Mountain

Utjecaj jelenske divljači na šumska staništa Moslavačke gore istraživan je na području državnog otvorenog lovišta VII/15 „Zapadna Garjevica“. Istraživanje je provedeno od travnja do kraja rujna 2012. godine, na površini od 535,34 ha, na istim lokalitetima kao i prethodno istraživanje provedeno prije 24 godine (1988.). Zabilježena su sva neoštećena i oštećena stabla, koja su prema obliku oštećenja razvrstana u kategorije malog, srednjeg i jakog oštećenja. Analiziran je sadržaj buraga odstrijeljene jelenske divljači, kao i kemijski sastav kore običnoga graba. Ukupno je zabilježeno 198.271 stablo iz 13 vrsta šumske dendroflore. Zastupljenost neoštećenih stabala iznosi 76,2 % stabala, a oštećenih 23,8 %. Mala oštećenost utvrđena je za 4,1 % stabala, srednja za 4,7 % i jaka oštećenost za 15,0 % stabala. Najviše izložena utjecajima od jelenske divljači su vrste drveća glatke kore i stabla manjih prsnih promjera, dok se intenzitet oštećenja smanjuje povećanjem prsnog promjera, odnosno dobi stabla. Obični grab čini udio od 26,8 % ukupno istraživanih stabala i najviše je izložen oštećenju od jelenske divljači. Oštećenost običnog graba iznosi 15,0 % ili 56 stabala po hektaru, a najviše su oštećena stabla prsnog promjera od 10,0 cm do 14,9 cm. Ukupna oštećenost stabala u šumskim staništima Moslavačke gore umanjena je za 0,8 % prema stanju utvrđenom 1988. godine. Sezonski aspekti prehrane jelena ovise o prirodnim izvorima hrane. Tijekom zime i proljeća hrani se guljenjem kore i odgrizanjem grančica, pupova i listova, stvarajući oštećenja na drveću. Povećanjem brojnosti i gustoće populacije jelenske divljači u 24-godišnjem razdoblju od 1988. do 2102. godine nije narušen normalan razvoj i stabilnost šumskih staništa Moslavačke gore. Integracija mjera šumskog i lovnog gospodarenja unaprjeđuje općekorisne funkcije šume i doprinosi očuvanju šumskih ekosustava.The influence of red deer on forest habitats of Moslavačka Mountain was researched in the area of the hunting ground VII/15 „Zapadna Garjevica“. Research was carried out between April and end of September, 2012, on 535.34 ha surface area, at identical localities as the previous research done 24 year ago, in 1988. All of undamaged and damaged trees had been recorded, which were divided into categories of small damaged, medium and highly damaged, depending on damage type. Rumen content from shot red deer game was analysed, as well as chemical content of bark of the European hornbeam. Total of 198.271 trees classified into 13 dendroflora species were recorded, 76.2% of which was undamaged and 23.8% was damaged. Small damage intensity was found in 4.1% trees, medium in 4.7% and heavy damage in 15.0%. The most exposed to influence from red deer were those tree species having smooth bark and lower diameter at breast height, while the damage intensity decreased with higher diameter at breast height which is related to higher tree age. European hornbeam makes 26.8% of total researched trees and is the most exposed to damages by red deer. Total damage intensity of the European hornbeam amounts 15.0% or 56 trees per hectare, with the most damaged trees having diameter at breast height from 10.0 to 14.9 cm. Total tree damage in the forest habitats of Moslavačka Mountain decreased by 0.8% compared to condition determined in 1988. Seasonal diet spectrum of red deer depends on natural food source. During the winter it feed by bark stripping and browsing leaves, buds and small twigs, thus making damages on trees. Increase in population size, as well as population density of red deer during 24-year period, from 1988 to 2012, did not disturbed regular development and stability of the forest habitats of the Moslavačka Mountain. Integration of measures in forest and hunting management improves forest benefit functions and contributes to conservation of the forest ecosystems