Devedesete s odgođenim djelovanjem: jačanje tradicionalističkih vrijednosti među mladima u Hrvatskoj

IN CROATIAN: Antimodernistički procesi, u koje spada i retradicionalizacija, rezultirali su učvršćivanjem tradicionalističke orijentacije kod dijela mladih ljudi te polarizacijom između tradicionalistički i modernistički usmjerene hrvatske mladeži (Ilišin 2008: 225). S tim u vezi, ova analiza ima za cilj odgovoriti na pitanje: je li retradicionalizacija vidljiva u vrijednostima mladih? Kakva je dinamika elemenata tradicionalističkog obrasca (nacionalne isključivosti i religioznosti) kod mladih socijaliziranih tijekom tranzicijskog razdoblja? Analiza se sastoji od dvaju osnovnih dijelova: prvi se odnosi na iznošenje teorijskog okvira i društveno-političke kontekstualizacije Hrvatske devedesetih, koja služi kao podloga za drugi, empirijski dio rada. U potonjem se analiziraju i uspoređuju rezultati istraživanja vrijednosti mladih 1986., 1999., 2004., 2010., 2012. i 2013. godine te se ispituje dinamika religijske samoidentifikacije, konfesionalne pripadnosti, etnocentrizma i nacionalnog ekskluzivizma kao indikatora retradicionalizacijskog procesa. --------------- IN ENGLISH: The antimodernist processes, including retraditionalization, resulted in the strengthening of the traditional orientation among some young people and the polarization between the traditional and modernist oriented Croatian youth (Ilisin 2008: 225). In this regard, this text aims to answer the question: is retraditionalization visible in the values of young people? Also, the text seeks to provide the answer on what is the dynamics of elements of the traditional pattern (national exclusivity and religiosity) in young people who were socialized during the transition period? The analysis consists of two pillars: the first one refers to the presentation of the theoretical framework and the socio-political context of Croatia in the 1990s, which serves as the basis for the second pillar - the empirical part of the paper. In the empirical part, the paper analyzes and compares the results of research of the values of young people in 1986, 1999, 2004, 2010, 2012 and 2013, and examines the dynamics of religious self-identification, confessional affiliation, ethnocentricity and national exclusionism that pose as indicators of retraditionalization process