Prevođenje kao posredovanje između jezika i kultura

This thesis comprises five annotated translations, accompanied by a discussion. Excerpts from three texts were translated from English into Croatian (Adam Kay’s This Is Going to Hurt Secret Diaries of a Junior Doctor, The Translation of Children's Literature: A Reader edited by Gillian Lathey, and Christopher Mellinger and Thomas Hanson's Quantitative Research Methods in Translation and Interpreting Studies), and two from Croatian into English (Antoni Cetnarowicz’s Narodni preporod u Istri (1860–1907) and Sven Popović’s Uvjerljivo drugi). The discussion focused on the notion of translation as linguistic and cultural mediation and its aim was threefold. Firstly, it provided an overview of the theoretical notion of translation as a form of mediation and reflected on both its historical and contemporary application in the field of translations studies. Secondly, it explored the analytical potential of the notion of translation as cultural mediation through an analysis of several texts belonging to different genres and requiring translation either from English into Croatian or vice versa. Finally, it examined the implications of this notion for the future of the translation profession by mapping the consequences of its application beyond the academic field of translation studies.Ovaj se diplomski rad sastoji od pet prijevoda koji su popraćeni prevoditeljskim bilješkama i raspravom. S engleskoga na hrvatski jezik prevedeni su ulomci triju tekstova (This Is Going to Hurt Secret Diaries of a Junior Doctor Adama Kaya, The Translation of Children's Literature: A Reader urednice Gillian Lathey i Quantitative Research Methods in Translation and Interpreting Studies Christophera Mellingera i Thomasa Hansona), dok su s hrvatskoga na engleski jezik prevedeni ulomci dvaju tekstova (Narodni preporod u Istri (1860–1907) Antonija Cetnarowicza i Uvjerljivo drugi Svena Popovića). Popratnom raspravom, koja je posvećena prevođenju kao posredovanju između jezika i kultura, nastoje se ostvariti tri cilja. Kao prvo, u sklopu rasprave iznosi se pregled teorijskoga poimanja prevođenja kao oblika posredovanja uz osvrt na povijesnu i suvremenu primjenu toga pojma u znanosti o prevođenju. Kao drugo, analizom prijevoda nekoliko tekstova, koji pripadaju različitim žanrovima i zahtijevaju prijevod s engleskoga na hrvatski jezik ili obrnuto, istražuje se analitički potencijal poimanja prevođenja kao kulturnoga posredovanja. Na koncu, mapiranjem posljedica primjene takva poimanja prevođenja izvan akademskoga konteksta znanosti o prevođenju istražuju se implikacije kulturnoga posredovanja za budućnost prevoditeljske struke