Narodna knjižnica kao kulturno središte grada: primjer Gradske knjižnice i čitaonice Požega

Narodna knjižnica se od davnina ističe kao središnji javni prostor i mjesto okupljanja u lokalnoj zajednici. Od svojih početaka postojanja cilj i zadaća joj je služiti svojim korisnicima i zajednici u kojoj se nalazi te otvoriti im svoja vrata za okupljanje i susrete s drugim ljudima. Mnogi je iz tog razloga nazivaju još i „dnevnom sobom zajednice“ te „trećim životnim prostorom“. S novijim vremenom i pojavom tehnologije njene se funkcije i zadaće mijenjaju i prilagođavaju digitalnom dobu, ali njena uloga u lokalnoj zajednici ostaje ista. Gradska knjižnica i čitaonica Požega primjer je narodne knjižnice koja tu svoju ulogu „dnevne sobe zajednice“ brani već više od 170 godina. U početku kao jedna od prvih čitaonica u Hrvatskoj, a danas kao vodeća narodna i matična knjižnica Požeško-slavonske županije. Svojim uslugama i programima pruža cijeloj zajednici, od najmlađih do najstarijih, različitu vrstu sadržaja i događanja u gradu, a bogatim zbirkama čuva važnu kulturnu baštinu grada (zavičajna zbirka „Possegana“, zbirka rijetke i vrijedne građe „Rara“ te „knjižnica i ostavština Julija Kempfa“). Kako bi zadovoljila potrebe svojih korisnika ne samo u gradu već i oko njega, u 2015. i 2016. godini Gradska knjižnica i čitaonica Požega pokreće projekte i programe koji su usmjereni na poticanje čitanja i s kojima će se približiti svim građanima, posebno onima koji žive u općinama te nemaju tako čestu mogućnost dolaska u grad. Zahvaljujući tim projektima u tri općine Požeško-slavonske županije osnivaju se knjižnični stacionari, pokreće se nova usluga „kućna dostava knjiga“ te se u samom gradu otvaraju „Mini knjižnice“